Izvor: B92, 19.Okt.2021, 22:33
Američka "invazija" na Balkan – ko su ljudi koje je poslao Bajden?
Prema poslednjim potezima Vašingtona, Amerika se vraća na Balkan, i to u velikom stilu.
Ako je suditi prema petorki koju je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden delegirao da se u narednom periodu bave zemljama Balkana, Vašington ima veoma ozbiljne namere na ovim prostorima u narednom periodu.
Bajdenovih pet specijalaca su Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Džefri Hovenier, Majkl Marfi i Džejms O Brajen - neki će se regionom baviti kao >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ambasadori, neki kao specijalni izaslanici Stejt departmenta ali im je svima zajedničko to što su prekaljene diplomate, energičnog nastupa, Balkan poznaju praktično kao svoj džep i svi govore srpski.
Vrlo su bili aktivni u regionu devedesetih, a koliko dobro znaju Balkan svedoči da su dvojica učestvovala u uspostavljanju rada nove ambasade SAD u Srbiji nakon petooktobarskih promena, dvojica su bili učesnici pregovora u Rambujeu a jedan je pisao tekst Dejtonskog sporazuma.
Za izaslanika Stejt Departmenta za Stejt departman postavljen je Gabriel Eskobar, a ljudi koji ga znaju kažu da je "energičnog pristupa".
Nedavno je to i dokazao, čim je izbila kriza između Beograda i Prištine zbog uvođenja reciprociteteta za registarske tablice, odleteo je u Brisel i tamo učestvovao u sklapanju dogovora i sklanjanju barikada sa administrativnih prelaza.
Biografija mu je živopisna, bio je zamenika šefa misije u Ambasadi SAD u Beogradu u avgustu 2019. godine, a do dolaska ambasadora Entonija Gofrija bio je otpravnik poslova.
Posle petookobarskih promena bio je (2001. godine) šef političkog odeljenja odmah nakon što je ambasada SAD ponovo otvrorila ambasadu.
U bivšoj Jugoslaviji je od 1998, do 2001. bio na poziciji šefa kabineta u Кancelariji visokog predstavnika u Banja Luci, pa zamenik šefa diplomatskog tima za vezu u Podgorici.
Eskobar će, što se tiče Srbije, raditi rame uz rame sa Kristoferom Hilom, kojeg je Bajden nedavno nominovao za ambasadora u Srbiji. Njegov dolazak se očekuje sledeće godine, nazivaju ga diplomatskom zvezdom, ali i čovekom koji bi mogao da ubrza raspetljavanje kosovskog čvora.
Hil se praktično "vraća na mesto zločina", pošto mu je prva služba bila upravo Beograd, a bio je blizak saradnik Ričarda Holbruka i član njegovog tima i učesnik pregovora u Dejtonu i Rambujeu.
Bio je i specijalni izaslanik za Kosovo (od 1998. do 1999), ambasador u Makedoniji i šef tima za pregovore sa Severnom Korejom.
U jednom tekstu nedeljnika "Cajt" (maj 1999) opisan je kao "šatl-diplomata" koji je "hitao tamo-vamo između Beograda i Prištine", i kao čovek od najvećeg poverenja Ričarda Holbruka, kojem je pomagao još u smirivanju sukoba u Bosni.
Hil će službovati u Srbiji, a njegov kolega Džefri Hovenier u Prištini. I on je "specijalac za Balkan", a na Kosovo će doći iz "komšiluka" - Turske, gde je trenutno zamenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.
Radio je u ambasadama u Grčkoj, Hrvatskoj, Turskoj, a gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.
Bio je učesnik pregovora u Rambujeu, član tima Martija Ahtisarija.
Pomogao je, baš kao i Eskobar, ponovnom otvaranju Ambasade u Beogradu u decembru 2000. nakon ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između SAD i SRJ, a kasnije je bio i na čelu privremene kancelarije ambasade SAD u južnoj Srbiji, čiji je posao bio da nadgleda albansku pobunu u takozvanoj preševskoj dolini i - govori srpski jezik.
Od Hašima Tačija je 2018. godine dobio orden povodom desete godišnjice samoproglašenja nezavisnosti Kosova.
Na saslušanju u Komitetu za spoljne poslove Senata SAD najavio je: "radiću na podržavanju dijaloga uz posredovanje EU za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, koji bi, citiram predsednika Bidena, 'trebao biti usredsređen na uzajamno priznavanje' ".
Baš poput Hoveniera, i Majkl Marfi, novi ambasador SAD u Bosni i Hercegovini, veteran je američke službe za spoljne poslove i ima 29 godina iskustva u međunarodnoj politici. Trenutno služi kao zamenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.
Balkan poznaje vrlo dobro, što i ne čudi jer je bio na visokim pozivijama u Sarajevu i Prištini. U Sarajevu je bio politički savetnik u američkoj ambasadi (od 2006. do 2009), a u Prištini zamenik šefa misije u ambasadi SAD (od 2009. do 2012 )
Svojevremeno je ostvario blizak odnos sa Nebojšom Radmanovićem (tadašnji predstavnik Srba u predsedništvu BiH). Za njega je tvrdio da je najprofesionalniji i najmarljiviji u predsedništvu.
Bio je deo Programa transatlantskih stipendija kroz koji američke diplomate rade u ministarstvima spoljnih poslova savezničkih vlada.
Uz to, radio je u Londonu u Velikoj Britaniji, Jaundeu u Kameronu i Lagosu u Nigeriji. U Vašingtonu je bio Šef kabineta generalnog direktora spoljne službe. Radio je i kao i službenik za Bugarsku i Severnoatlantski savez.
I poslednji, ali ne i najmanje važan - Balkanom će se baviti i Džejms O`Brajen, koji je nominovan za koordinatora za politiku sankcija američkog Stejt departmenta. Smatra se ključnim američkim čovekom u sastavljanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno njemu se pripisuje da je napisao bosanskohercegovački Ustav, koji je zapravo Aneks IV u mirovnom sporazumu.
Od 1989. do 2001. bio je viši savetnik državne sekretarke Medlin Olbrajt, kao prvi zamenik direktora za planiranje politika i predsednički izaslanik za Balkan.
U Klintonovim vladama (od 1993. do 2001) radio je u Stejt departmentu, sa fokusom na bivšu Jugoslaviju i ratne zločine, ali i specijalni predsednicki predstavnik za pitanja talaca dok je u Beloj kući službovao Barak Obama.
Trenutno je na funkciji potpredsednika međunarodne savetodavne grupacije "Olbrajt Stounbridž".
Kada se ovako poslože činjenice, jasno je da je pred nama izazovna petorka, a Dimitrije Milić iz "Novog trećeg puta" podseća za Blic, da je Bajden na početku mandata izjavio da je Zapadni Balkan stavio u pet regiona kojima će posvetiti najveću pažnju.
"Novi kadrovi zaduženi za naš region znače vidljivo povećanje važnosti Zapadnog Balkana za američku spoljnu politiku u praksi. Dolazak Kristofera Hila kao ambasadora je možda najbolji pokazatelj toga. U pitanju je jedan od najkompetentnijih američkih diplomata, sa iskustvom iz brojnih 'rizičnih' regiona sveta", napominje on.
Ovakav vid diplomata i poznavalaca našeg regiona se ne šalje u Srbiju bez razloga.
"Razlog je najverovatnije prevencija u odnosu na predviđene buduće rizične situacije koje se mogu desiti u našem okruženju. Takođe može i značiti želju američkog predsednika da se procesi na Zapadnom Balkanu ubrzaju, a dijalog Beograda i Prištine konkretizuje", ističe Milić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.