Nemci izmislili „nevidljivi” avion

Izvor: Politika, 03.Okt.2010, 23:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemci izmislili „nevidljivi” avion

Američka tehnologija „stelt” aviona zapravo je ukradena nemačka tehnologija iz vremena Drugog svetskog rata i Trećeg rajha.Američki „nevidljivi” avioni F-117 i B-2 ustvari su kopije nemačkog „nevidljivog” aviona Go-229. Amerikanci ne samo da su svoje prve balističke rakete napravili na temelju nemačke rakete „fau-2” i znanja nemačkog raketnog stručnjaka Vernera fon Brauna, koji je prvo malo radio za Hitlera, a onda za Vašington, već su i tehnologiju „stelt” posudili >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << od nacista.

Braća Rajmer i Valter Horten radili su na projektu aviona slabe radarske vidljivosti po šemi „letećeg krila” u Nemačkoj, kao i Aleksandar Lipiš takođe u Nemačkoj, dok su u SSSR-u to istraživali Čiževski i Čeranovski,a u SAD Džon Nortrop. Ipak, braća Horten su u istraživanjima i proizvodnji prototipa „nevidljivog” aviona otišli najdalje. Njihov projekat je bio vrhunska tajna Trećeg rajha, više obavijen misterijom i od projekta nemačke atomske bombe i raketa „fau-1” i „fau-2”. Braća Horten su u svom radu direktno odgovarala samo maršalu Hermanu Geringu, komandantu „Luftvafe”. Gering je odredio i taktičko-tehničke zahteve za nemački „stelt” avion: „1000 h 1000 h 1000”, odnosno traženo je da ta letelica bude u stanju da nosi 1.000 kilograma bombi i raketa na udaljenost od 1.000 kilometara leteći brzinom od 1.000 kilometara na čas.

Prototip aviona Go-229 prvo je dobio motore BMW-003, kasnije „Jumo-004”, delovi trupa bili su kombinacija bombardera He-177 i lovca Bf-109 G. U tehnologiji krila korišćeno je drvo spajano specijalnim zakovicama, a kompozitni materijali bili su mešavina drvenog uglja, lakova i plastike, kojima su bili obloženi trup aviona i krila. Zapravo, sve ono što se moglo videti u saćastoj strukturi krila američkog F-117, srušenog od jugoslovenske PVO u ataru sela Buđanovci 1999. godine. Nemački „stelt” projektovan je da pilot i letelica izdrže opterećenje do 7g.

Od firme „Gotar vagon fabrik” naručeno je 1944. godine sedam opitnih i 20 predserijskih aviona Go-229. Prvi prototip poleteo je 2. februara 1945. godine sa aerodroma „Orenburg”, a avion je postigao brzinu od 795 kilometara na čas, što je tada premašivalo brzinu skoro svih postojećih lovaca u svetu.

Herman Gering je 12. marta 1945. posmatrao ispitivanje prvog prototipa aviona Go-229 u letu, tada je zatražio da se ide na povećanje doleta letelice kako bi mogla da bombarduje i teritoriju SAD. U prvobitnoj verziji Go-229 je imao dva, ili četiri topa MK-108, ili MK-103, dve bombe SC-1000 i dva dodatna rezervoara od po 1.250 litara.

Braća Horten su odlučila da njihov avion bude „nevidljiv” i u toplotnom spektru, pa su pronašli način i da delovi oko motora budu hlađeni specijalnim sistemom opstrujivanja hladnim vazduhom čime se znatno snižavala temperatura letelice. To je bilo zaista revolucionarno rešenje, jer ko je tada mogao da predvidi rakete koje gađaju avion na osnovu toplote iz avionskih motora. Kako je Nemačka u to vreme imala problema sa proizvodnjom aluminijuma, odlučeno je da se „nevidljivi” radi od takozvanih nedeficitarnih materijala – drvo, specijalne tkanine, ugalj... Proizvodnja je trebala za počne u podzemnim fabrikama u Turingenu, ali je kraj rata bio brži.

Amerikanci su jednostavno prvi stigli do fabrike, pokupili prvi primerak protipa aviona Go-229, a i braću Horten i sve ih odveli u SAD na duži odmor i saradnju.

Amerikanci su svoj „stelt” bombarder prvi put javno prikazali 22. novembra 1988. godine. „Nortrop” je samo u projekat uložio oko dve milijarde dolara. U to vreme američki vazduhoplovni general Džon Ner izjavio je „da Zapad i ne zna koliko smo se daleko mi nalazili u Drugom svetskom ratu iza Nemaca u mnogim sferama istraživanja”. Prvi prototip „nevidljivog” aviona G-229 nalazi se danas u američkom Nacionalnom muzeju avijacije.

Miroslav Lazanski

objavljeno: 04/10/2010

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.