Izvor: SEEbiz.eu, 28.Avg.2015, 20:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mapa svih europskih zidova i ograda

WASHINGTON - Nakon pada Berlinskog zida 1989., jedno vrijeme činilo se kako su granične ograde i zidovi u Europi stvar prošlosti. Mnogi Europljani nadali su se novom dobu integracija i dobrodošlice. To se, međutim, nije dogodilo. Razni pritisci doveli su do toga da se u Europi provode projekti građenja zidova kojima bi se, na primjer, ponosio Donald Trump.

Trenutno se mađarska vlada žuri završiti 175 kilometara dugu bodljikavu ogradu duž svoje južne granice sa >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << Srbijom, što je gorko ironičan projekt kada se ima u vidu da je 1989. Mađarska odlučila presjeći svoju pograničnu ogradu s Austrijom i time pomoći rušenje "željezne zavjese". "Tek nedavno smo srušili zidove u Europi," rekla je glasnogovornica EU Natasha Bertaud reagirajući na vijest o građenju ograde. "Ne bismo ih trebali podizati."

Vlada Mađarske nada se da će nova ograda usporiti priljev migranata i izbjeglica koji preko Mađarske putuju takozvanom "balkanskom rutom". U 2015., Mađarska je za mnoge bila točka ulaska u schengenski bezgranični prostor. U prvom roku, međutim, ograda neće imati željeni utjecaj: zbog vijesti o njenoj izgradnji, izbjeglice žure što prije prijeći granicu i u sve većim brojevima ulaze u Mađarsku.

Mađarska je izazivala zgražanje međunarodne zajednice izgradivši ogradu usred Europe, ali ona nipošto nije jedina europska zemlja koja se ograđuje.

Početkom godine, Bugarska je objavila plan izgradnje ograde koja će se prostirati duž njene granice s Turskom, iako Reuters bilježi kako izbjeglice u tu zemlju ulaze u brojevima većim no ikad. Bugarski zid nalazi se u blizini onog grčkog, sazidanog 2012. Taj zid, podignut s namjerom da spriječi dolazak izbjeglica preko Turske, smiješan je u usporedbi s ovim novijim. Dug je samo desetak kilometara duž kopnene granice (a postavljene su i barijere duž rijeke Evos), ali nije spriječio sve veći broj migranata koji u Grčku stižu brodovima.

U francuskom Calaisu, britanska vlada je nedavno potrošila 10 milijuna dolara za podizanje ograde oko tunela ispod La Manchea kojim prolazi vlak između Francuske i Britanije i kroz koji je u posljednje vrijeme stigao i veliki broj izbjeglica. Predstavnik francuske policije zadužen za migrante Pascal Aerts kaže da će ograde samo premjestiti problem na drugo mjesto, najvjerojatnije u nizozemske i belgijske luke. Ograde oko španjolskih enklava Ceute i Mellile u Maroku, koje su značajno proširene u 2005. godini, nisu odvratile veliki broj imigranata koji nastavljaju stizati u Europu.

Zidovi u Europi ne podižu se samo zbog izbjeglica i migranata. U Ukrajini se priprema projekt vrijedan 250 milijuna eura kojim će duž 2.000 kilometara granice s Rusijom biti podignuta ograda iz straha od destabilizujućeg utjecaja Moskve. I Estonija planira podići ogradu duž svojih stotinjak kilometara granice s Rusijom.
Pogledaj vesti o: Vašington

Nastavak na SEEbiz.eu...