Da li evro ima budućnost?

Izvor: Vostok.rs, 02.Jul.2014, 16:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Da li evro ima budućnost?

02.07.2014. -

Posle Drugog svetskog rata SAD su nastavile da koriste dolar kao svetsku valutu. Tada se to mnogima činilo kao jedina alternativa zlatu, istina ničim obezbeđena. Uz to korišćenje dolara je nagoveštavalo političku podršku Vašingtona. Decenijama kasnije Evropa se ujedinila u jednistveni savez i dolar je dobio alternativu — evro. Ipak i ova valuta ima svoje slabe tačke.

Evropske zemlje odavno su pokušavale da naprave nešto što bi moglo da zameni >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << dolar u obračunima. Prve monete evropske alterantive pojavile su se 2002. godine. Sada u zonu evra u potpunosti ulazi 18 zemalja Evrope. Za novembar 2013. godine u gotovinskom prometu bila je 951 milijarda evra, što je činilo ovu valutu vlasnikom najviše sumarne vrdnosti gotovog novca u opticaju, pretkavši po tom pokazatelju čak američki dolar. O plusevima i minusima jedinstvene valute govori generalni direktor UK ZAO Kapital Uprava aktivima Andrej Gricenko:

- Sopstvena valuta dozvoljava kao prvo da se ojačaju i uspostave trgovinske veze unutar Evrope. A kao drugo, pojedini problemi država se nivelišu zajedničkom jedinstvenom jakom valutom koja postoji za sve zemlje EU.

Istina, u poslednjem se upravo i krije glavni problem evra. U akutnoj fazi krize svi nedostaci evropskog finansijskog sistema i jedinstvene evropske valute su isplivali. Kada su južne zemlje EU stajale na ivici bankrotstva, morali su da ih spasavaju takođe zajedničkim naporima. Najviše je morala da potrši Nemačka, kao najjača evropska ekonomija. Ona je morala da izdvoji milijarde evra i da otpiše deo dugova nekolicini država odjednom. Među njima su Portugalija, Grčka, Španija i Kipar.

Prelazak na evro podelio je zonu evra na dva tabora. Bogate zemlje su postale još bogatije, a siromašne još siromašnije. Komentariše stariji analitičar investicione grupe Nord-Kapital Roman Tkačuk:

- Zašto se to desilo? Recimo, neka zemlja prelazi sa svoje valute na evro. To automatski čini skupim proizvodnju unutar zemlje. Tačnije isplate radnicima, plate i proizvodna vrednost produkcije skaču, rentabilnost proizvodnje se smanjuje kod siromašnih, i zemlja postaje još siromašnija. Naprotiv, lokomotivi evropske ekonomije — Nemačkoj — zajednička valuta omogućava da privuče radnike iz inostranstva, čini jeftinijim proizvodnju, samim tim jačajući nemačku ekonomiju.

Da li je evro za 12 godina postojanja uspeo da zameni dolar? Neosporiva je činjenica da je evro pomerio svog konkurenta za vladajuće pozicije, treba pogledati kurs valuta, kaže stariji analitičar investicione grupe Nord-Kapital Roman Tkačuk:

- Teško je porediti dve valute. Da primetimo da kada se evro tek pojavio, postojao je paritet: kurs evra je bio jednak kursu dolara. Nadalje kurs evra je skočio, on je dostigao čak razmere od jednog i po dolara. Zašto je nastao takav kurs? Zato što učesnici tržišta i investitori upravo tako ocenjuju ekonomiju EU u odnosu na ekonomiju SAD. Smatramo da je to objektivna ocena, zato što tržište uzima u obzir sve nijanse.

Već od naredne godine spisak članova zone evra popuniće novi član — Litvanija. Bez obzira na neodobravanje takvog koraka od strane Litvanaca, vlasti pripremaju prelazak na evro, a prodavnice nove cenovnike.

Tatjana Golovanova,

Izvor: Glas Rusije, foto: Flickr.com/bob/cc-by    
Pogledaj vesti o: Vašington

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.