Američke žene su odbranile pravo da ubijaju

Izvor: Vostok.rs, 26.Jan.2013, 18:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Američke žene su odbranile pravo da ubijaju

26.01.2013. -

Kako prenosi list „Vašington post“, ministar odbrane SAD u ostavci Leon Paneta je doneo odluku da skine zabranu za učestvovanje žena – vojnih lica u aktivnim borbenim dejstvima. Od 2013. godine ženama je dozvoljeno da služe u pešadiji, artiljeriji, oklopnim jedinicama, kao i u specijalnim jedinicama.

Ipak, vojni načelnici imaju pravo da u izvesnim slučajevima ne dozvole ženama da >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << učestvuju u konkretnim operacijama. Između ostalog, do 2016. godine za žene će biti nedostupna služba u specijalnim jedinicama kao što su „Morski mačići“ i „Delta“.

Zabrana za službu žena u borbenim jedinicama oružanih snaga SAD delimično je skinuta još pre godinu dana. Međutim, najvatrenije aktivistkinje time nisu bile zadovoljne – očigledno su jedva čekale da igraju aktivnije uloge. U novembru prošle godine četiri žene – vojna lica su podnele tužbu protiv Pentagona zahtevajući da se zabrana učestvovanja u borbenim dejstvima proglasi za protivustavnu. Podržao ih je Američki savez borbe za građanske slobode. Argumentacija pristalica potpunog skidanja zabrane sastoji se u tome što, na primer, u ratu u Iraku i Avganistanu, gde nema jasno označene linije fronta, žene praktično učestvuju u borbenim dejstvima. Treba prosto uskladiti utvrđena pravila i realnu situaciju. Osim toga, kako je istakla jedna od tužilja, zabrana služenja na određenim dužnostima sprečava njen napredak u karijeri, što označava diskriminaciju po gendernim osobinama.

Međutim, ipak se ne radi toliko o pravnim nijansama koliko o pojmovima kao što su ravnopravnost, odsustvo diskriminacije itd. Borba za ravnopravnost žena je danas u mnogim zemljama stekla apsolutno nakazne crte. U svojoj težnji da prestignu muškarce žene ponekad krše zakone koje je odredila priroda. Kad je izbio skandal vezan za mučenja i maltretiranja zatvorenika u ozloglašenoj tamnici Abu-Grejb, upravo su žene bile među najokrutnijim mučiteljima.

Danas u oružanim snagama SAD žene čine oko 14% od 1,4 miliona vojnih lica. Računa se da će im skidanje zabrane dati pristup za oko 230.000 novih radnih mesta.

Dozvoljavanje ženama da služe u malim kolektivima čiji se članovi nalaze u tesnom međusobnom kontaktu stvoriće određene psihološke i čisto fiziološke poteškoće. Uostalom, posle nedavne odluke predsednika SAD Baraka Obame da se dozvoli vojna služba onima koji se javno izjašnjavaju kao homoseksualci, ova negodovanja se čine mizernima.

Kako ističe osnivač Američkog centra za vojnu spremnost Elen Doneli, „Trideset godina istraživanja, referata i praktičnog iskustva pokazalo je da u borbenim jedinicama koje direktno učestvuju u ratnim dejstvima, u pešadiji, žene nemaju jednake šanse da prežive ili da pomognu drugovima da prežive. A fizički aspekat je samo deo problema.“

Međutim pristalice „ravnopravnosti“, isto kao i američke zakonodavce koji ih podržavaju, ovo ne zbunjuje. Želja da drže u rukama pušku i da pucaju iz nje očigledno je veća. Savremene feministkinje su u svom vojnom žaru, izgleda potpuno zaboravile na glavnu ulogu žene.

Boris Volhonski,

 

 

Izvor: Glas Rusije, foto: EPA    

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.