Američka vojska u Nigeru

Izvor: Deutsche Welle, 28.Nov.2016, 12:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Američka vojska u Nigeru

Pentagon već duže vremena širi svoje prisustvo u Africi i pre svega u Nigeru. Američki stručnjak za bezbednost u Africi procenjuje da Niger postaje drugo mesto po važnosti među partnerima Vašingtona u Africi.

Za Fatimu nova američka vojna baza pored Agadeza u Nigeru nije nikakva tajna, niti vojna niti bilo kakva druga: ona inače živi u nedalekom selu Tasakantalamu i svaki dan je išla u Agadez na pijacu da prodaje mleko svojih kamila. Ali od kako se tamo gradi američka >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << baza, to više nije tako jednostavno: "Moramo sad često da prenoćimo u Agadezu, i moja deca moraju ostati sama kod kuće", žali se Fatima. Jer sada mora da zaobilazi gradilište u širokom krugu, tako da joj treba barem sat i po više dok dođe do pijace i onda opet sat i po više da dođe kući.

I za okolno stanovništvo nije nikakva tajna da se tamo gradi nešto veliko: "Ja dolazim iz Agadeza i svakog jutra, oko sedam sati tamo vidim velike avione", kaže nam Ibrahim Manzo. "Tu sleću i onda opet odleću. Niko ne zna, šta transportuju."

Stočna pijaca u Agadezu

To teško može reći i Adam Mur sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu koji se bavi američkim vojnim prisustvom u Africi. Američko ministarstvo odbrane je objavilo da tamo gradi bazu za bespilotne letilice, ali Mur je siguran da to nije sve što Amerikanci tamo spremaju već zbog veličine te baze koja se gradi. "Na satelitskim snimcima Agadeza se može južno od piste videti neka vrsta kompleksa koji se stvara i koji je otprilike dimenzija 500 sa 500 metara. A to je prilično veliko."

Amerikanci dolaze i ostaju

Čini se da je i to promena dosadašnje taktike američke vojske koja se svodila na takozvane Pop-Up-Operations, dakle na male i kratke operacije u područjima pre svega u kriznom području u zemljama severa Afrike. "Nasuprot tome, ono što sad nastaje u Agadezu ukazuje na dugoročne planove, već i zbog toga što se troši toliko mnogo novca", kaže nam Mur.

I kod troškova se čini da Vašington pokušava da sakrije prave razmere te operacije: portparolka američkog ministarstva odbrane Mišel Baldanza je novinskoj agenciji AFP priznala da Pentagon za novu bazu daje oko 50 miliona dolara. Istraživački portal The Intercept pak procenjuje da baza kod Agadeza Amerikance košta najmanje dvostruko, dakle 100 miliona dolara. Portparolka Pentagona isto tako tvrdi i da baza u Agadezu "nije nikakvo uporište američke vojske", nego da ostaje u posedu države Niger.

Francuzi u antiterorističkoj misiji Barakahne

U svakom slučaju, ovoj vladi u Vašingtonu je Niger sve važniji saveznik u borbi protiv međunarodnog terorizma. Pre svega u susednim zemljama Nigera, u Maliju, Nigeriji i Libiji i u čitavom islamskom Magrebu su aktivne i snage Al Kaide i IS i Boko Haram. Američki stručnjak pretpostavlja da je logika Pentagona bila da iz Agadeza može slati izviđačke letilice sve do juga Libije. "To područje se može mnogo bolje nadzirati iz Agadeza. To je velika prednost s obzirom na glavni grad Nigera, Niamej", kaže Mur. Jer od tamo su Amerikanci do sada slali svoje letilice, a kako piše "Vašington Post" američka vojska planira da izgradi još jednu bazu bespilotnih letilica i to u Tunisu. Sa te dvee nove baze, pretpostavlja Mur, praktično bi moglo da se nadzire čitavo područje Sahare.

Izviđanje ili i likvidacije?

Predsednik Nigera Mahmadu je još 2014. dozvolio Amerikancima izgranju uporišta u Agadezu kako bi od tamo sprovodile izviđačke letove. Da li od tamo tako mogu poletati i naoružane letilice za međunarodno sporne ciljane likvidacije? Tehnički naravno da mogu, kaže Mur: "Ali je pitanje, da li bi to vlada Nigera dopustila. To je osetljivo pitanje."

Osim ovih vazduhoplovnih baza u Niameju i nove u Agadezu, Mur nam otkriva da u Nigeru postoji još jedno, malo poznata baza američke vojske mnogo severnije i bliže granici s Libijom. Oko 250 kilometara od Agadeza u tom smeru najmanje već godinu dana postoji baza američkih specijalnih snaga u Arlitu.

Teško je reći da li je reč o specijalnim jedinicama ili saradnicima privatnih firmi za bezbednost koje rade po nalogu Pentagona, ali to je način kako se danas sprovode mnoge američke vojne akcije u inostranstvu. Kako nam objašnjava Mur, Vašington je u poslednjih desetak godina bio veoma uzdržan prema otvorenom i jasnom prisustvu američkih vojnika u Africi. "Ali sad u Agadezu grade tu ogromnu bazu koja se jedva može sakriti. To pokazuje da postoje odlični odnosi sa vladom u Nigeru i da je ta zemlja na putu da postane centar za borbu protiv terorizma severne i zapadne Afrike", kaže Mur.

Amerikanci, Francuzi - i Nemci

Američki stručnjak za bezbednost u Africi procenjuje da Niger postaje drugo mesto po važnosti među partnerima Vašingtona u Africi, odmah nakon Džibutija gde američka vojska ima najveću bazu u Lemonijeu. To je u svakom slučaju bila politika koju je vodio Obama, ali kako će se stvari razvijati kada predsednik bude Donald Tramp? "To je teško reći", priznaje Mur. "U svakom slučaju to uveliko zavisi od savetnika koje će odabrati."

U Nigeru i naročito u samom Agadezu se mnogim stanovnicima ne dopada u šta se pretvara njihov grad. "Njihovim prisustvom se ne osećamo sigurnije, sasvim suprotno od toga; uvlače nas u jedan rat koji nije naš", kaže nam Lavali Oudou.

Svakog ponedeljka iz Agadeza u pravcu Libije kreće konvoj sa izbeglicama

I Ibrahim Manzo je sličnog mišljenja: "Mi ne želimo te ljude ovde u Nigeru" i mnogi njegovi zemljaci misle slično. Jer građani te zemlje smatraju da njih nije niko ništa pitao i da je samo njihov predsednik odlučio o prisustvu strane vojske, bez dopuštenja građana ili parlamenta te zemlje.

U Nigeru zapravo nisu samo Amerikanci vojno prisutni: u glavnom gradu Niameju su prisutni i francuski vojnici u sklopu njihove antiterorističke operacije Barkane, a Francuzi imaju i još dve baze u toj zemlji.

Zapravo je u Nigeru od ovog april prisutna i nemačka vojska. Na međunarodnom aerodromu glavnog grada Bundesver je postavio bazu za podršku transportu nemačkim jedinicama u susednom Maliju, u misiji UN. Doduše, u Niameju je trenutno samo četrdesetak nemačkih vojnika.

Nastavak na Deutsche Welle...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Deutsche Welle. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Deutsche Welle. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.