Izvor: Vostok.rs, 21.Apr.2016, 08:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 20.04.

  

Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  
 
Situacija na frontu za 19.04. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji -  Klinuti ovde ili na mapu ispod





 
  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 



Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 20.04
.




Nastavljaju se napadi na DNR i LNR Poslednja dva sata intenzivno traje napad na severne i zapadne delove Donjecka. U toku je napad na Zajcevo i Široku Balku. Situacija je nestabilna i u Dokučevsku kao i na jugu DNR.

Tokom  popodneva kijevske snage su nastavile sa granatiranjem severnih predgrađa Donjecka. Takođe su napadali i Gorlovku, posebno Zajcevo.


Lokalno stanovništvo saopštava da se napadi vrše od Dokučevska do granice sa LNR duž cele linije fronta.

Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR kijevske snage su za protekla 24 sata 299 puta napale teritoriju DNR. Najintenzivnije su napadali Zajcevo, Široku Balku, Veseloe, Volvo centar, Dokučevsk, Jasinovatu, Petrovski i Trudovski rejon Donjecka, i jasinovatski punkt. Tokom granatiranja Zajceva ranjena je jedna meštanka. Ona se trenutno nalazi u Gorlovki u bolnici i njeno zdravstveno stanje je teško.



Stanovništvo Mariupolja saopštava da je na carinski terminal železničke stanice dopremljen teret sumnjivog sadržaja, koji je uz pomoć krana odvežen u pravcu severnog izlaza iz grada.

Protekle noći od 22:10 do 00:00 kijevske snage su napadale naselje Zajcevo severno od Gorlovke. Takođe je gađan i rudnik Gagarin u blizini Gorlovke.

Tokom noći nije bilo mirno ni na ostalim delovima linije fronta. Napadali su Dokučevsk, Jasinovatski punkt, Petrovski i Kuibiševski rejon Donjecka kao i Volvo Centar.

Prema saopštenju Narodne milicije LNR situacija se nije izmenila i može se definisati kao napeta sa očekivanjem napada.




Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 20.04.



Putin i Merkelova: Nastaviti s primenom Minskog sporazuma Ruski predsednik Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angela Merkel razgovarali su telefonom o nedavnim dešavanjima u Ukrajini, sa naglaskom na značaj stroge i potpune implementacije Minskog sporazuma, objavila je pres-služba Kremlja.

„Oni su se složili da treba da nastave sa političkim i diplomatskim naporima u olakšavanju sprovođenja sporazuma, pre svega u ’normandijskom formatu‘ (Rusija, Nemačka, Francuska, Ukrajina), kao i u okviru OEBS-a“, objavila je pres-služba ruskog predsednika u izveštaju u kom se naglašava da je Merkelova zvala Putina.

Kontakt grupa je ranije danas održala sastanak u Minsku. Učesnici su razgovarali o pogoršanju situacije na liniji razgraničenja u Donbasu i o lokalnim izborima.

Minski sporazum potpisan je 12. februara 2015. godine, nakon pregovora u takozvanom „normandijskom formatu“ u beloruskoj prestonici Minsku.

Sklapanju sporazuma u Minsku prisustvovali su ruski predsednik Vladimir Putin, francuski predsednik Fransoa Oland, nemačka kancelarka Angela Merkel i ukrajinski predsednik Petro Porošenko.

Paket mera predviđa prekid vatre, povlačenje oružja, lokalne izbore u Donbasu, ustavne reforme u Ukrajini i uspostavljanje radnih podgrupa o bezbednosti, politici, ekonomiji i humanitarnim komponentama.

Merkelova: Sednica Saveta Rusija–NATO je dobar znak 
Kancelarka Nemačke smatra da je obnova pregovora u okviru Saveta Rusija—NATO dobar znak, ali da ne treba gajiti iluzije.

Obnova rada Saveta Rusija—NATO ne znači da su Moskva i NATO otklonili sve nesuglasice, ali je u svakom slučaju dobar znak, izjavila je u Berlinu kancelarka Nemačke Angela Merkel.

„Činjenica da je Savet Rusija—NATO ponovo održan, da se ponovo razgovaralo — dobar je znak. Ipak, to ni u kom slučaju ne znači da više nema razmimoilaženja, da su sva pitanja razjašnjena. Radi se o sposobnosti vođenja pregovora. U tom kontekstu je važno da postoji dijalog“, rekla je nemačka kancelarka na zajedničkoj pres-konferenciji sa predsednicom Litvanije Daljom Gribauskajte.

U Moskvi se nadaju da će NATO pokazati odgovornost u uspostavljanju sistemske saradnje sa Rusijom, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Rusije.

„Želeli bismo da se nadamo da je NATO u stanju da pokaže političku volju i odgovoran pristup u uspostavljanju sistemske saradnje sa našom zemljom“, navodi se u komentaru Ministarstva po završetku Saveta Rusija—NATO.

Postoji politička volja za razmenu Savčenkove 
Predsednica Saveta federacije Rusije Valentina Matvijenko ne isključuje mogućnost da ruski državljani Aleksandar Aleksandrov i Jevgenij Jerofejev, koji su osuđeni u Ukrajini, budu razmenjeni za ukrajinskog pilota Nadeždu Savčenko, koja je osuđena u Rusiji za ubistvo novinara u Donbasu.

Matvijenkova je rekla da za tu razmenu „postoji politička volja“.

„Ne isključujem mogućnost da takva razmena Savčenkove ili drugih državljana Ukrajine bude izvršena. Za to je potrebna politička volja, a u Rusiji ta volja postoji“, izjavila je Matvijenkova.

U ponedeljak su lideri Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Petro Porošenko razgovarali telefonom o Savčenkovoj, kao i o sudbini ruskih državljana Aleksandrova i Jerofejeva. Prema rečima ukrajinskog predsednika dva predsednika su se dogovorila o „određenim koracima za oslobođenje Nadežde Savčenko“.

Antonov: Rusiji niko ne može da diktira kako da se ponaša 
Rusija neće tolerisati da joj bilo ko diktira kako da se ponaša i reagovaće na vojna napredovanja NATO-a ka ruskoj granici svojim sopstvenim vojnim i tehničkim kapacitetima, izjavio je danas zamenik ruskog ministra odbrane Anatolij Antonov.

Komentarišući zabrinutosti lidera NATO-a „da je Rusija na vratima Alijanse“, Antonov je u intervjuu za RT rekao da veruje da su takvi potezi deo propagandne kampanje protiv Moskve.

„Rusija je na meti propagandne kampanje. Neke od izjava lidera NATO-a su apsurdne. Oni kažu da je Rusija ’na vratima‘ Alijanse, kao da svih ovih godina mi širimo svoju teritoriju prema Alijansi, a ne obrnuto“, rekao je Antonov.

Samit Rusije i NATO-a: Nema povratka na normalne odnose 
Za sada nema pozitivnih planova Rusije i NATO-a, a novi susret Saveta moguć je uz stvarnu zainteresovanost dve strane, rekao je stalni predstavnik Rusije u NATO-u Aleksandar Gruško. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da su predstavnici Rusije i NATO-a razgovarali iskreno i ozbiljno, ali da se neće vraćati na prethodno stanje u odnosima.

Gruško je dodao da je međusobno poverenje Rusije i Alijanse nemoguće bez smanjenja vojne aktivnosti NATO-a u blizini granica Rusije.

„Rusija ne oseća neprijatnost zbog odsustva stalnog dijaloga sa NATO-om zbog postojanja stalnih kontakata sa njenim državama-članicama“, izjavio je Gruško nakon zasedanja Saveta Rusija—NATO u Briselu.

Prema njegovim rečima, SAD su vršile pritisak na Rusiju usmerivši razarač „Donald Kuk“ ka rejonu Kaljiningrada i Rusija će preduzeti sve mere predostrožnosti za sprečavanje pokušaja upotrebe vojne sile.

„Pitanje je kakav je bio zadatak „Donalda Kuka“, koji se nalazio pored Kaljiningrada? Zamislite razarač opremljen krstarećim raketama dometa dve i po hiljade kilometara, koje mogu da nose nuklearne bojeve glave negde u Njujorškom ili Meksičkom zalivu?! To se ne odnosi na vojnu akciju, to je pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju. Mislim da ozbiljni ljudi shvataju da ćemo preduzeti sve neophodne mere predostrožnosti koje bi trebalo da nadoknade pokušaje upotrebe vojne sile“, izjavio je Gruško novinarima komentarišući incident u Baltičkom moru. 

Diskusija Ruske Federacije i Alijanse na zasedanju Saveta RF—NATO je, prema rečima Stoltenberga, bila iskrena i ozbiljna, uprkos dubokim neslaganjima.

„Razgovarali smo iskreno i ozbiljno. Saveznici NATO-a i Rusije imaju prilično različite stavove, ali smo saslušali jedni druge“, izjavio je Stoltenberg novinarima nakon susreta.

Sastanak Saveta RF—NATO prvi je nakon rešenja pakta da zamrzne svaku saradnju sa Moskvom iz protesta zbog otcepljenja Krima od Ukrajine pre dve godine.

„Postoje ozbiljna neslaganja vezana za krizu u Ukrajini, iako su se obe strane složile o važnosti Minskog mirovnog dogovora“, dodao je Stoltenberg.

Stoltenberg je dodao je bitno da ostane otvorena komunikacija za politički i vojni dijalog, jer je to važno za „smanjenje rizika“.

„Svi se slažemo da je u našim interesima da ostavimo otvorene kanale za politički dijalog. To je važno i korisno, posebno u vremenu tenzija koje trenutno doživljavamo“, naglasio je Stoltenberg.

„Ali to ne znači da ćemo se vratiti na prethodno stanje u odnosima.“

Holandija nije poništila Sporazum o asocijaciji EU sa Ukrajinom Većina poslanika Parlamenta Holandije glasala je protiv ukidanja ratifikacije Sporazuma o asocijaciji između EU i Ukrajine koji će stupiti na snagu 2016. godine, navodi holandski list „Telegraf“.

Tokom glasanja za poništenje ratifikacije Sporazuma o asocijaciji između EU i Ukrajine, koji je inicirala holandska opozicija kojoj pripada 74 od 150 mesta u Parlamentu, 75 poslanika je glasalo protiv predloga, dok ga je podržao 71 poslanik.    

Holandske vlasti su prošle nedelje objavile zvanične rezultate referenduma o asocijaciji Ukrajine i EU. Protiv je glasalo 61 odsto Holanđana koji su izašli na referendum. Glasanje je imalo samo savetodavni karakter.
Rusija očekuje od nove ukrajinske vlade da će poštovati „Minsk-2“ Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov se nada da će nova Vlada Ukrajine aktivnije primenjivati mere za realizaciju Minskog sporazuma.

„Ključ da sporazum bude realizovan je u tome da se uspostavi direktan dijalog između Kijeva i Donbasa, da se učvrsti poseban status ovog regiona koje će biti precizirano u Ustavu, izvrši realna amnestija i usaglasi model održavanja lokalnih izbora. Očekujemo da će se nova Vlada Ukrajine baviti ovim pitanjima aktivnije, nego što je to radila prethodna", rekao je Sergej Lavrov tokom pres-konferencije sa svojim francuskim kolegom Žan-Markom Ejroom u Moskvi.

„Tim pre što, sudeći po svemu, sada između predsednika Ukrajine i predstavnika Vlade nema nekih nepremostivih nesuglasica, niti se očekuju“, dodao je Lavrov.

Šef francuske diplomatije Žan-Mark Ejro je izjavio da Kijev treba da ispunjava Minski sporazum, uključujući pitanje decentralizacije i održavanja izbora u Donbasu.
Ukrajina - iz minuta u minut -
  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 

Pogledaj vesti o: Rat u Ukrajini

Nastavak na Vostok.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.