Izvor: B92, 27.Apr.2013, 16:14 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Trgovinski lanci kanali za izvoz
Beograd -- Najveći trgovinski lanci u Srbiji artikle pod svojom robnom markom, koji se prave u našoj zemlji, plasiraju i na druga tržišta na kojima posluju.
Uglavnom je reč o izvozu u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku i druge zemlje regiona, ali i u Ukrajinu i Moldaviju, piše Politika.
Kako su rekli u "Metrou", koji u Srbiji posluje kao veleprodaja, sarađuju sa 119 naših firmi na proizvodnji svojih privatnih robnih marki.
"Ove kompanije imaju >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << mogućnost da te proizvode izvoze u 29 zemalja na tri kontinenta na kojima kompanija "Metro keš end keri” posluje. Trenutno se proizvodi iz Srbije izvoze u Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Rumuniju, Češku, Slovačku, Ukrajinu i Moldaviju. Izvoze se gotovo sve vrste proizvoda, od zimnice, konzerviranog povrća, slatkiša, grickalica, sredstava za higijenu, tekstilnih proizvoda", objasnila je Jelena Popović, rukovodilac korporativnih komunikacija u "Metrou”.
U "Delezu” objašnjavaju da se najveće količine naših proizvoda njihovim izvoznim kanalima plasiraju u susedne Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru i to pod imenom neke od njihovih privatnih robnih marki.
"Projekat izvoza dela asortimana, prvenstveno privatne robne marke je u toku. Prve isporuke zamrznutog voća i čokolada su stigle u Rumuniju i Grčku. Iako su sa stanovišta prometa ove količine male, one su značajne sa aspekta testiranja reakcija tržišta", kaže Martina Petrović, pi-ar "Deleza” za Srbiju, Bosnu i Crnu Goru.
Što se tiče porekla robe u supermarketima u Srbiji, najčešći odnos je 70 prema 30 odsto u korist domaćih proizvoda. Generalno, naših proizvođača najviše ima u prehrani, dok je većina uvoznih proizvoda iz kategorija tehnike, kozmetike, kućne hemije i južnog voća.
I u "Merkatoru” navode da na tržištima na kojima posluju u jugoistočnoj Evropi prodaju i proizvode iz Srbije.
"U našim objektima u regionu nalaze se proizvodi srpskih proizvođača iz kategorija prehrane, konditorskih i delikatesnih proizvoda, ali i proizvođači kolača, čajeva, napitaka i gaziranih osvežavajućih pića, artikala za zimnicu, kao i proizvodi neprehrane i sredstava za higijenu", rekli su u "Merkatoru”.
Bitno je istaći i da je odnos domaćih i uvoznih proizvoda posledica poslovne politike svakog trgovinskog lanca, jer ne postoji, niti bi trebalo da ima propis koji to reguliše. Osim toga, treba imati na umu i primere Hrvatske i Mađarske koje su pre nekoliko godina probale da povedu nacionalne kampanje koje bi podržale kupovinu domaćih proizvoda, pa su bile opomenute iz Brisela da to ne čine zbog diskriminacije.
Ali, isto tako je važno reći da niko ne brani udruženjima proizvođača i nevladinim organizacijamada prave slične kampanje.
