Izvor: Radio Slobodna Evropa, 02.Sep.2014, 17:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Picula: Putin računa na podvojenost Zapada

Tonino Picula je „izvjestitelj u sjeni“ za Ukrajinu socijalističke grupe zastupnika u Europskom parlamentu.  Ovaj bivši hrvatski ministar vanjskih poslova obnašao je u karijeri niz dužnosti u multilateralnim  organizacijama, a unazad nekoliko godina vodio je OESS-ove promatrače na izborima u  Moldaviji, Kazahstanu, Rusiji, Gruziji i Armeniji. Picula za RSE govori o raznim aspektima ukrajinske krize, razjedinjenosti Zapada, Putinovim planovima i utjecaju ukrajinske krize na neke >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << zemlje u regiji.

Picula: Svakako ne dobro, jer svaki dan čujemo da situacija ide prema nekom novom zaoštravanju. To – na žalost - potvrđuju i nove ljudske žrtve i materijalna razaranja. Istodobno čujemo da postoje neke diplomatske inicijative, političari se sastaju, ali pravog napretka nema. Riječ je o vojnom, diplomatskom i gospodarskom sukobu , i to prvom oružanom sukobu nakon kratkog gruzijsko-ruskog rata  iz 2008. godine. Mislim da sukob u Ukrajini i sa Ukrajinom otvara jedno posve novo poglavlje funkcioniranja same Europske unije  i jednim realnim nositeljem političke moći u susjedstvu, a to je Putinova Rusija.

Picula: Mislim da Vladimir Putin na temelju iskustva sa raznim Abhazijama, Južnim Osetijama i Transdnjistrijima može otprilike birati  model istjerivanja političkog interesa. Što se Ukrajine tiče, mislim da on računa na jednu vrstu izdvajanja ukrajinskog  istoka. Hoće li to biti neka vrsta šire političke autonomije, ili neka vrsta privilegiranog položaja s obzirom na poziciju prema Kijevu, teško je reći. Ali znam da računa na cijeli niz slabosti svojih političkih oponenata – ne samo na notornu slabost ukrajinske središnje vlasti, nego računa ovoga  trenutka i na jednu vrstu podvojenosti Zapada.  Mislim prije svega na koncentriranost Washingtona na sukob na Bliskom istoku, jer napredovanje Islamske države ( ISIL-a) u Iraku i Siriji sigurno da je izuzetno ozbiljan izazov, s obzirom da tamo ne teče samo krv. Tamo teče i nafta i to je nešto  što tradicionalno privlači veću pozornost Washingtona.

Picula: Putin naravno računa i na podvojenost unutar same EU, jer sankcije se teško dogovaraju i uvijek su popraćene sa određenim dvojbama jesu li uopće potrebne. Ova zadnja najava već je izazvala i otvoreni otpor slovačkog premijera Fica i mađarskog premijera Orbana. Koliko god oni predvodili država koje uzajamno nemaju idilične odnose,  skloniji su nekoj vrsti putinovske autoritarnosti  nego demokratski dogovorenoj zajedničkoj politici EU.

Picula: Čini mi se da Putin svjesno zaoštrava odnose  u i oko Ukrajine računajući na eventualni efekt  koji se može odraziti na izborima u Ukrajini koji su zakazani za listopad.  Naravno, on ne očekuje da na njima pobijedi neka proruska opcija, ali želi naglasiti koliko Rusija ima interesa da ti parlamentarni izbori ipak završe  dolaskom u Verhovnu radu i neke opcije koja je za dogovor s Moskvom, s obzirom na nemogućnost da Kijev vojno porazi  pobunjenike na ukrajinskom istoku.

Picula: Ekonomija uvijek igra ulogu. Ako nije početni  motiv nekog sukoba, onda svakako politički sukob ostavlja konzekvence  po nacionalne ekonomije, međunarodnu razmjenu  i po standard stanovništva u čije ime se vodi neki sukob. Sada sam naravno malo ironičan! Što se tiče samih sankcija – ovu su već treće koje bi trebale proizvesti neki efekt -  ja sam već javno postavio pitanje: koja vrsta sankcija proizvodi veću gospodarsku ili političku štetu – da li zabrana uvoza europskog voća i povrća u Rusiju ili moguća ruska obustava izvoza energenata u Europsku uniju uoči zime i nove sezone grijanja?  O  tome se vodi računa unutar Europske unije. Ekonomski efekti sankcija koje je Rusija nametnula EU nisu veliki, nego su samo politički indikativni. Međutim, ukoliko se Rusija doista nađe u situaciji da razmišlja o redukciji izvoza energenata, priča će postati ozbiljna! I to ne toliko možda  po   velike članice EU koje se mogu opskrbiti na nekim trećim tržištima, ali Putin zna da bi redukcija izvoza energenata teško pogodila  mnoge manje članice EU ili neke zemlje koje nisu članice, ali pregovaraju o članstvu, kandidati su poput Srbije ili nekih drugih zemalja koji gotovo isključivo ovise o uvozu ruskog plina i nafte. Prema tome, mislim da će ekonomija odigrati veliku i sve veću ulogu. Na kraju krajeva,  za koji dan očekujemo i novu rundu razgovora o plinu uz nazočnost povjerenika EK za energetiku Ottingera. Ti su pregovori prekinuti u lipnju, međutim – kao da se ništa ne događa dramatično -   uskoro će biti nastavljeni.

Picula: Dajmo im vremena. Možda su oni doista i sretan odabir ukoliko budu respektirali vlastite razlike , ali prije svega ukoliko budu respektirali program koji je izabrao gospodina Junckera i koji će za koji dan izabrati njegov tim.

Picula: To ovisi o tome kojim će intenzitetom jedna ili druga strana  srpske vanjske politike pretezati  u sljedećim tjednima, s obzirom na opći razvoj odnosa. Ukoliko se odnosi između zapada i Moskve budu zaoštravali, sve će manje biti tog manevarskog prostora u kojem će se nelojalnost Srbije zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici pravdati potrebom  da se zadovolje neke specifičnosti Srbije kao energetska  ovisnost o Moskvi. Ali – sa druge strane -  postoji ta jedna tehnološka, financijska i gospodarska ovisnost  Srbije o Europskoj uniji, odnosno o zapadu. Na fonu jednog općeg zbližavanja  ili razilaženja Moskve i Zapada – u tom prostoru će se kretati i podvojenost srpske vanjske politike.

Picula: Mislim da mehanizmi UN i OESS-a –  mehanizam OESS-a nastao je u sedamdesetim godinama, a modificiran je  u devedesetim – na izdisaju,  i da te globalne i regionalne organizacije mogu svojim mehanizmima u ovom trenutku ublažiti neke posljedice sukoba, ali da svijet vapi za jednom vrstom globalnog 'New Deala'   kojim bi se doista spriječilo da lokalne i regionalne krize  postanu vrlo ozbiljni globalni sukobi koji onda naravno  teško da mogu jednu stranu učiniti pobjednikom a drugu poraženom, jer u tom slučaju svi će biti poraženi.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...