Koliko Zapad košta njegov ukrajinski projekat?

Izvor: Vostok.rs, 05.Dec.2014, 18:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koliko Zapad košta njegov ukrajinski projekat?

05.12.2014. -

Zapad podržva sve političke događaje u Ukrajini. Međutim, osim moralne podrške ni Evropa, ni SAD ne žure da daju milijarde dolara i evra kako bi pomogle ekonomiji zemlje. U poslednje vreme činovnici u zapadnim listovima sve češće izražavaju sumnju u to da Ukrajina koristi EU i SAD kao kravu-muzaru. Jer, poverioci ne znaju ništa o tome kuda ide izdvojeni novac, a Kijev traži sve više i više.

Evropski činovnici u anonimnim razgovorima kažu: Kijev >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << manipuliše svojim zapadnim partnerima. Još pre pola godine isti političari su na sva zvona govorili da su spremni da daju Kijevu milijarde evra pomoći. Sad se Briselu čini da Kijev zloupotrebljava njegovo milosrđe. Jedan od glavnih kamena spoticanja predstavlja dugoročni bescarinski izlaz ukrajinske robe na evropska tržišta. Odnosno, Kijev je dobio olakšice koje će mu omogućiti da trguje od Vladivostoka do Lisabona, a da pritom ne plati ni kopejku carine. Ovakve olakšice nemaju čak ni starešine Evropske unije. Nova molba Kijeva – za izdvajanje još 2 milijarde evra pomoći – dovela je Evropu u ćorsokak. Sazvano je hitno zasedanje Evropske komisije. Jer, nije jasno za šta će biti upotrebljen ovaj novac i ko će ga vraćati, ističe načelnik odeljenja za upravljanje aktivom DOO „KFS-Grup“ Roman Andrejev:

- U Evropi se, kao i u svim normalnim državama, prema traženju novca uvek odnose s dozom zdrave skepse. Što se tiče Ukrajine ova skepsa je sasvim osnovana. Evropljani su štedljiviji od drugih i nisu skloni da podržavaju očigledno gubitaške projekte. Kad je reč o Ukrajini, zemlja se nalazi u stanju pred defoltom i nema jasan program za izlazak iz krize, a sve računice Evropske unije pokazuju da to neće biti uskoro. I teško da će se to uopšte ostvariti bez Rusije. Dakle, molba za novac izaziva skeptičnu reakciju.

Od početka godine Ukrajina je dobila 9 milijardi dolara finansijske pomoći. Isplatila je 14 milijardi duga. Sudeći po svemu, u državnoj blagajni praktično više nema novca i čini se da u Kijevu ne znaju šta da rade bez novih priliva. Po mišljenju analitičara kompanije „Investkafe“ Timura Nigmatulina,

- Ključni momenat predstavlja potreba za popunjvanjem rezervi zlata i valute (RZV) od kredita velike trojke u koju, između ostalih, ulazi i MMF. Sad se RZV Ukrajine nalaze na niskom kritičnom nivou, one ne pokrivaju stavke najvažnijeg uvoza za sledeća tri meseca. Zbog toga treba popuniti RZV kako bi se sačuvala finansijska stabilnost u celoj ekonomiji. Ukoliko rezerve padnu ispod ovog nivoa, kontrahenti, igrači na deviznom tržištu i preduzeća će videti da Kijevu može da se desi defolt. Počinje nepovratna reakcija koja će i dovesti do njega.

Međutim MMF je prestao da daje gromke izjave o pomoći. O proširenju kreditne linije se ništa ne govori, a s već obećanim tranšama se trude da postupaju pažljivije. Glavna stvar koja odvraća kreditore od Ukrajine je netransparentno trošenje sredstava. Kad bi MMF, Evropa i SAD jasno videli za šta se troši njihov novac možda bi ga radije davali. Ali zasad vide da je Kijev zauzeo zgodnu poziciju siromaha koji moli, a ne partnera koji je spreman na saradnju.

Tatjana Golovanova,

Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut

Izvor: Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»    
Pogledaj vesti o: Rat u Ukrajini

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.