Eksperti: Neredi u Ukrajini dobro isplanirana provokacija iz Kremlja

Izvor: Southeast European Times, 09.Apr.2014, 17:36   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Eksperti: Neredi u Ukrajini 'dobro isplanirana' provokacija iz Kremlja

Pucnjava i napadi na zgrade vlade u istočnoj Ukrajini koji se trenutno odvijaju deo su pokušaja federalizacije od strane Kremlja kako bi se uspostavila kontrola nad celom zemljom, kažu analitičari i zvaničnici.

09/04/2014

Rati Mujiri za Southeast European Times -- 9.4.2014.

Promoskovske demonstracije u tri istočno-ukrajinska grada podstaknute su od strane Kremlja u sklopu usaglašenih nastojanja da se destabilizuje ta bivša sovjetska republika, rekli >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << su vlada u Kijevu i regionalni analitičari.

„Ovo je dobro isplanirana provokacija. Scenario je u Kremlju napisao [ruski predsednik] Vladimir Putin. Sada ruska obaveštajna služba i njeni špijuni pokušavaju da ponove krimski scenario“, rekao je Sergej Gajdaj, politički konsultant i izvršni partner u projektu Javna debata pri Fondaciji za efektivno upravljanje iz Kijeva, u izjavi za SETimes.

Proruski demonstranti su u nedelju (6. aprila) napali i okupirali zgrade regionalne vlade u Donjecku, Lugansku i Karkivu i proglasili „narodnu republiku“, pozivajući na referendum o otcepljenju od Ukrajine.

„Zauzimanje administrativnih zgrada, traženje oslobađanja i referenduma, sve to smo videli pre nekoliko nedelja na Krimu. Sada žele da učine isto i u drugim regionima u Ukrajini“, rekao je Gajdaj. „To su ljudi koje plaća ruska obaveštajna služba. Prema informacijama kojima raspolažem, oko 25.000 ljudi prešlo je proteklih nedelja rusko-ukrajinsku granicu. Oni će učiniti sve da pogoršaju situaciju. Boće krvoprolića, biće provokacija, a nakon toga Kremlj će reći da mora da brani stanovništvo koje govori ruski, jer Kijev to ne može. Ući će ruske trupe. Već su na granicama naše zemlje.“

NATO je upozorio Kremlj na „teške posledice“ po njegove odnose sa Zapadom ukoliko bude i dalje intervenisao u Ukrajini, ali Moskva je nagomilala hiljade trupa na ukrajinskoj granici i sugerisala da se zemlja federalizuje na autonomne regione.

Uplitanje Kremlja u Ukrajini pogađa ljude u istočnom delu zemlje.

„Grad je pun provokatora. Ne razumem šta se dešava u mom rodnom gradu“, rekla je Ludmila Ivanova, Ruskinja iz Donjecka, u izjavi za SETimes. „Strah me je da izađem napolje. Vidim puno nepoznatih ljudi na ulici. Ne želim čak ni da uključim televizor. Situacija se pogoršava svakog dana.“

„Ono što smo gledali na televiziji pre nekoliko nedelja sada vidimo u svom gradu“, rekao je Vasili Grobač iz Karkiva za SETimes. „Želim da svi znaju da većina stanovnika Karkiva ne želi da bude deo Rusije. Čak i ako jednog dana imamo referendum i većina nas iznenada 'odluči' da postane deo Ruske Federacije, ne verujte tom referendumu.“

Vršilac dužnosti predsednika Oleksandar Turčinov kaže da su trenutni događaji u Ukrajini „deo ruske operacije destabilizovanja situacije u zemlji“.

„Juče je počeo drugi talas specijalnih operacija Ruske Federacije protiv Ukrajine“, rekao je Turčinov u ponedeljak (7. aprila), obraćajući se građanima Ukrajine preko TV kanala Rada. „Cilj je da se destabilizuje situacija u državi, zbaci vlast, spreče izbori i da se zemlja rascepka.“

Premijer Arsenij Jacenjuk kaže da su ruske trupe i dalje u blizini ukrajinske granice.

„Podaci da je Rusija povukla svoje trupe sa granice nisu ništa drugo nego znakovi koje oni žele da prikažu“, rekao je Jacenjuk tokom sastanka vlade u ponedeljak (7. aprila). „Ali, trupe i dalje stoje 30 kilometara od ukrajinske granice. Činjenica je da niko nije povukao trupe.“

Vladimir Fesenko, šef Penta centra za međunarodne i političke studije u Kijevu, navodi da Putin neće odustati od federalizacije.

„Federalizacija ili stvaranje konfederacije u kojoj će Rusija biti dominantna, a Ukrajina neće imati bilo kakva prava, minimalni je rezultat koji Rusija želi da postigne“, rekao je Fesenko za SETimes. „Glavni cilj Rusije je da kontroliše Ukrajinu i ne zanima ih kako. Putin je shvatio da to neće biti lako. Zato je okupirao Krim. Sada je prešao na najteži deo i odlučio da napravi haos u kopnenom delu Ukrajine. Učiniće sve što je u njegovoj moći da prebaci ruske trupe u Donjeck, Karkiv ili bilo koji drugi deo istočne Ukrajine.“

Analitičari pozivaju na koordinaciju između ukrajinske vlade i Zapada.

„Ako ukrajinske snage budu u stanju da otkriju špijune, plan Kremlja će doživeti neuspeh“, rekao je Gajdaj. „Zvanični Kijev će pokazati celom svetu da može da brani svoje interese. Takođe je neophodno poslati dodatne trupe i čuvare granice na granicu prema Rusiji. Shvatamo da Zapad neće poslati trupe u Ukrajinu i to nismo ni očekivali, ali EU i Sjedinjene Države moraju da izvrše još veći pritisak i sankcije prema Rusiji.“

Maja Kocijančić, portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Ketrin Ešton, ponovila je podršku EU suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i opisala situaciju u tri istočna regiona u Ukrajini kao „alarmantnu“.

„Evropski zvaničnici vrlo pažljivo prate situaciju“, rekla je Kocijančićeva. „Svi politički zahtevi u Ukrajini treba da se iznesu na nenasilan način i u skladu sa standardima i zakonima demokratije. Predsednički izbori zakazani za 25. maj biće dobar forum za to.“

„NATO je prekinuo saradnju sa Rusijom na mnogim praktičnim poljima, ali i dalje postoje diplomatski načini za diskusiju“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović, pomoćnica generalnog sekretara za javnu diplomatiju u NATO-u, u izjavi novinarima u ponedeljak (7. aprila) tokom sastanka NATO-a u Tbilisiju. „NATO i dalje vidi diplomatiju kao jedini način za rešavanje ovog problema.“

„Onog trenutka kada Rusija odluči da proširi svoju teritorijalnu ekspanziju na istočni deo Ukrajine, tu zabava prestaje“, rekao je češki predsednik Miloš Zeman u emisiji češkog javnog radija u nedelju (6. aprila). „Tu ću tražiti ne samo najstrožije sankcije EU, nego čak i vojnu spremnost Severnoatlantskog saveza, kao što je na primer ulazak NATO snaga na teritoriju Ukrajine.“

Koji su najefektivniji koraci koje Zapad i ukrajinska vlada mogu da preduzmu da se suprotstave uplitanjima spolja u istočnoj Ukrajini? Pridružite se diskusiji ispod teksta.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.