Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Avg.2019, 00:14

Vremeplov:Karađorđevi ustanici prvi put potukli tursku vojsku

Vremeplov:Karađorđevi ustanici prvi put potukli tursku vojsku

Na današnji dan 1805. godine Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli regularnu vojsku turske države. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac (danas Kraljevo), uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz paši, imenovanom za beogradskog vezira, da sa 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba, koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je rešio vođa ustanka Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta s više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Posle dva bezuspešna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz paša je, pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu, odlučio da se povuče prema Nišu.

Danas je nedelja, 18. avgust 2019. Do kraja godine ima 135 dana.

1812 -Francuski car Napoleon I porazio je u bici kod Smolenska rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

1830 -Rođen je austrijski car Franc Jozef I Habzburg koji je vladao od 1848. do 1916. Ugušio je, uz pomoć Rusije, revoluciju u Mađarskoj 1849. Uspostavio je centralizovan sistem sa ograničenim tradicionalnim pokrajinskim slobodama. Posle proglašenja Austro-Ugarske nagodbe 1867. odustao je od strogog centralizma. Tada je napuštena i dotadašnja nemačka orjentacija pošto je primat među nemačkim zemljama preuzela Pruska. Dvojna monarhija će u buduće biti okrenuta prema Jugoistoku Evrope. Posle Berlinskog kongresa 1878. okupirao je Bosnu i Hercegovinu, koja je anektirana 1908. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju, što će se završiti propašću njegove države 1918.

1850 -Umro je francuski pisac Onore de Balzak, začetnik evropskog realizma, autor oko 100 knjiga s više od 2.000 likova. Romani pod zajedničkim nazivom "Ljudska komedija" duboka su socijalna kritika francuskog društva. Dela: romani "Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Gopsek", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta", "Golicave priče", "Šuani".

1860- Rođen je srpski političar i filolog i istoričar Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je 1921. s Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik. Prethodno je kao pripadnik Samostalne demokratske stranke više puta bio ministar prosvete i jednom predsednik vlade. Dela: monografija "Život i rad Vuka Stefanovića Karadžića", stari srpski pisani spomenici "Miroslavljevo jevanđelje", "Stari srpski natpisi i zapisi", stari letopisi, dela Vuka Karadžića, uključujući "Vukovu prepisku", udžbenici gramatike, studije o starim srpskim štamparijama, o srpskim crkvama u 15. i 16. veku, o arhiepiskopu Danilu.

1872- Umro je Petar Preradović, književnik, jedan od najznačajnijih pesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do krajnjeg pesimizma. Posle završene Vojne akademije u Vinernojštatu, iako rođen kao Srbin, zbog napredovanja u karijeri prešao je u rimokatolicizam i napredovao do čina generala, učestvujući u svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na nemačkom, ali je ubrzo počeo da piše na srpskohrvatskom, pa se njegovim pravim književnim početkom smatra pesma "Zora puca, biće dana". Napisao je i niz toplih ljubavnih pesama, od kojih se mnoge pevaju i sada, poput pesme "Miruj, miruj, srce moje". Dela: zbirke pesama "Prvijenci", "Nove pjesme", drama "Kraljević Marko", epovi "Lopudska" (nedovršen), "Prvi ljudi", "Pustinjak" (nedovršen), libreta "Vladimir i Kosara", "Sirotica". Tekst današnje austrijske himne delo je njegove praunuke Paule fon Preradović.

1896- Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

1897- Rođen je srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učio u Firenci. Posle Prvog svetskog rata otišao je na studije u Pariz u kojem je s prekidima ostao do 1932, kada je došao u Beograd, gde je 1937. postao profesor Umetničke akademije. Snažno je uticao na mlađe generacije slikara u Beogradu.

1908 -Rođen je francuski državnik i pravnik Edgar For, koji je kao tužilac predstavljao Francusku na suđenju nemačkim ratnim zločincima u Nirnbergu posle Drugog svetskog rata. Bio je predsednik vlade Francuske 1952, 1955. i 1956. i više puta ministar od 1958. do 1969.

1908- Rođen je srpski kompozitor Milan Ristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Beogradu, Parizu i Pragu. Bio je učenik Miloja Milojevića i Josipa Slavenskog. Dela: devet simfonija, "Muzika za kamerni orkestar", "Suita giocosa", "Simfonijske varijacije", koncerti za violinu, za klavir, za kamerni orkestar, za klarinet, kamerne, klavirske i vokalne kompozicije.

1914- Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rusiji, a istog dana američki predsednik Vudro Vilson proklamovao je neutralnost SAD.

1922- Rođena je američka filmska glumica Šeli Vinters, koja je počela karijeru mjuziklima i komedijama, ali je pravu slavu stekla ulogama agresivnih sredovečnih žena. Filmovi: "Dvostruki život", "Mesto pod suncem", "Noć lovca", "Dnevnik Ane Frank", "Lolita", "Krvava mama", "Kleopatra Džons", "Posejdonova avantura", "Stanar".

1922- Rođen je francuski pisac Alen Rob-Grije, član Francuske akademije. U literaturu je ušao pedesetih godina 20. veka, kao teoretičar i jedan od najpoznatijih predstavnika francuskog "novog romana". Filmsku karijeru je započeo 1961. kada je napisao scenario, po sopstvenom romanu, za film "Prošle godine u Marijenbadu", za koji je bio nominovan za Oskara. Proslavio se kao režiser filma "Lepa zatočenica".

1933- Rođen je američki filmski režiser poljskog porekla Roman Polanski. Posle uspeha filma "Nož u vodi", preselio se iz Poljske u SAD, a snimao je i u Francuskoj i Britaniji. Ostali filmovi: "Odvratnost", "Ćorsokak", "Bal vampira", "Rozmarina beba", "Makbet", "Kineska četvrt" (Oskar), "Stanar", "Pirati", "Tesa".

1937- Rođen je američki filmski glumac i režiser Robert Redford, nagrađen Oskarom za film "Obični ljudi", prvi koji je režirao. Ostali filmovi: "Situacija beznadežna ali ne ozbiljna", "Kažite im da je Vili Boj ovde", "Buč Kasidi i Sandens Kid", "Džeremaja Džonson", "Kandidat", "Žaoka", "Veliki Getsbi", "Devojka koju sam voleo", "Tri Kondorova dana", "Svi predsednikovi ljudi", "Električni jahač", "Brubejker".

1941- Lili Marlen u izvođenju Lale Andersen, popularna vojnička pesma tokom Drugog svetskog rata, prvi put je javno emitovana u svetu, na talasima Radio Beograda. Bio je to program namenjen nemačkim trupama na Mediteranu i u Severnoj Africi.

1941- U nemački koncentracioni logor Buhenvald dovedena je prva grupa srpskih (jugoslovenskih) zarobljenika. Tokom Drugog svetskog rata kroz logor su prošle 3.872 osobe koje su bile državljani Kraljevine Jugoslavije, od kojih je 607 dočekalo oslobođenje. Logor u kojem su nacisti od 1937. do 1945. ubili 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja, oslobodili su sami logoraši, aprila 1945.

1948- U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom je prihvaćeno načelo da Dunavom i plovidbom po njemu upravljaju priobalne zemlje. Slobodna plovidba osigurana je za sve trgovačke brodove, a ratnim brodovima plovidba je zabranjena, sem ratnih brodova priobalnih država koji mogu da plove i na području druge priobalne države, ali samo prema sporazumu.

1954- Džejms Vilkins je postao prvi afroamerikanac u američkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. On je bio pomoćnik ministra rada i sednici je prisustvovao pošto ministar i njegov zamenik u tom trenutku nisu bili u Vašingtonu.

1964 -Sportistima Južne Afrike zabranjeno je da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji.

1990- Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u košarci na 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put tu titulu je osvojila 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili.

1993- SAD su saopštile Sudanu da je stavljen na listu zemalja koje podržavaju međunarodni terorizam.

1994- Najmanje 150 ljudi poginulo je u zemljotresu u oblasti Maskara na severozapadu Alžira.

2003- Umrla je srpska glumica Tatjana Lukjanova, koja je ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog pozorišta. Član Beogradskog dramskog pozorišta bila je od osnivanja, a nezaboravne kreacije ostvarila je u predstavama "Staklena menažerija", "Harold i Mod", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Kuća sa prozorom", "Bećarac", "Izbiračica", "U agoniji", "Buđenje vampira", "Hamlet".

2007- Umro je lord Vilijem Dids, velikan britanskog novinarstva. Postao je slavan izveštavajući 1936. iz Etiopije tokom agresije Italije na tu zemlju. Bio je inspiracija engleskom piscu Evelinu Vou za lik Vilijema Buta u romanu "Skup". Tokom Drugog svetskog rata je aktivni oficir i rat je proveo na ratištima u Evropi. Postao je poslanik 1950. i potom ministar u vladi Čerčila i kasnije Makmilana. Dugo je bio glavni urednik u "Dejli telegrafu". Titulu lorda dobio je 1986.

2009 -Umro je Robert Novak, američki novinar, politički kolumnista. Čak 40 godina pisao je izuzetno uticajnu kolumnu koja je svake nedelje štampana u oko 300 listova širom SAD. Njegov matični list bio je "Čikago san tajms", drugi po tiražu dnevni list u Čikagu posle "Čikago tribjuna", a radio je i kao televizijski komentator, najpre za CNN, a kasnije za televiziju "Foks njuz".

2015- U Čileu je formirana specijalna jedinica, u okviru vojske, kao pomoć u istrazi zloupotreba koje je počinio režim Augusta Pinočea, kako bi se okončala "zavera ćutanja". Posebna jedinica obrazovana je kao odgovor na tvrdnje da čileanska vojska blokira informacije o kršenjima ljudskih prava počinjenim tokom vojne uprave od 1973. do 1990. godine, kada je, prema procenama, ubijeno ili "nestalo" više od 3.000 osoba a oko 38.000 je bilo izloženo represiji.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora

 I drugi pišu o ovome:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.