Izvor: RTS, 11.Maj.2021, 20:51

Putevi droge na Balkanu, raste tržište sintetičkih narkotika

Marihuana i heroin kroz južnu srpsku pokrajinu stižu do Zapadne Evrope i Turske, otkrio je novi izveštaj mreže Globalna inicijativa protiv međunarodnog organizovanog kriminala. Mnoga žarišta zločina su pogranični regioni između zemalja, gde se odvija niz kriminalnih aktivnosti, ali tamo je, pored kanabisa, malo zaplene droge ili hapšenja važnih kriminalaca, što navodi na ideju da postoji zaštitni kišobran, koji >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << donosi koristi i održava status kvo, navodi se u izveštaju.
Korišćeni narkotik - kanabis, iz zemlje koja je tradicionalno njen najveći proizvođač u ovom delu Evrope – Albanije, preko Kosova i Metohije putuje u zemlje Evropske unije.

Istraživanje Globalne inicijative pokazalo je da marihuana ima dve glave rute – iz Albanije do Prizrena, pa zatim preko Uroševca i Gnjilana prelazi u Centralnu Srbiju ili ide preko Peći i Rožaja prema Novom Pazaru.
"Srbija je veoma važna tranzitna ruta za transport narkotika, zna se veoma dobro da iz Albanije i sa prostora naše južne pokrajine pod privremenom upravom UN u skladu sa 1244 stiže uglavnom marihuana u svojim različitim oblicima. Na nama je da se borimo i da se trudimo da svaka tirarska banda bude razbijena", naveo je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić rekao je da heroin dolazi iz Avganistana preko Turske, ali i da postoje određene informacije koje kažu da se ruta malo pomerila dole prema Rumuniji, što mogu da pokazuju i zaplene.
"Kada imate učestale zaplene na mestima na kojima niste imali to pokazuje da postoje neke rute koje su nove. Narko dileri se zaista bave istraživanjem koji put im je najlakši da prenesu narkotike do zemalja Zapadne Evrope", istakao je Pekić.
A broj onih koji u tome nisu uspeli sve je veći. Prema podacima u protekloj deceniji najviše kilograma narkotika zaplenjeno je 2016. godine. Marihuana je droga koju srpska policija najčešće pleni - u proseku, 88 odsto, a sve češće nailaze i na sintetičke droge.
"Količine zaplene su veće, pri čemu se u Srbiji zaplenjuju retke sintetičke droge kao što je tusibi, elitna droga čije su cene jako velike. Pored toga u poslednjih 10 godina imamo veliki broj otkrvenih laboratorija gde se sintetička droga pravi - u Srbiji preko 140. Tako da sve to ukazuje da je tržište sintetičkih droga u Srbiji u razvoju", naveo je Saša Đorđević iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Kokain na začelju liste zaplenjenih narkotika u Srbiji U razvoju je i tržište kokaina, pokazuje istraživanje. Uglavnom sa voćem iz luka Latinske Amerike stiže u crnogorske luke. Međutim, na spisku zaplenjenih narkotika u našoj zemlji, on je na začelju.
Đoređvić je dodao da su zaplene kokaina u Srbiji su veoma male i zvanično policija kaže da potražnja za kokainom nije toliko velika, ali ono što istraživanje ukazuje jeste da situacija nije baš takva.
"Odnosno da postoji porast potražnje za kokainom, međutim, da razmere još uvek nisu toliko velike kao na primer u Evropi gde je došlo do svojevrsnog buma potražnje za kokainom. A na primer u susednoj Hrvatskoj, na osnovu testiranja otpadnih voda videlo se da je konzumiranje kokaina u poslednjih 6 godina poraslo za 300 odsto, suštinski bi trebalo da se vidi kakva je potražnja za kokainom ovde", istakao je Saša Đorđević.
Možda još stojimo bolje od drugih, ali da situacija nije dobra svedoči 500 novih kartona, koliko se godišnje otvori u ustanovi koja leči zavisnike.
"Broj opijatskih zavisnika – heroin, metadon, stagnira, u stvari pokazuje blagi pad, a raste broj zavisnika od stimulativnih supstanci pre svega mislim afetamini i kokain, veoma često u kombinaciji sa alkoholom i veoma često u kombinaciji sa kanabinoidima. Mi ovde imamo 15 hiljada kartona, naći ćete sigurno u preko 90 posto da prva droga koja se koristila jeste bila marihuana. Jeste marihuana ta koja je ulaz u svet droga", kazala je dr Diana Raketić, rukovodilac sektora u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti.
Iz tog sveta izlaz nije lak, ali je moguć. Zato stručnjaci upozoravaju - čim primetite da postoji disfunckionalnost nekoga iz vašeg okruženja, obratite se za pomoć.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.