Gasovod „Turski tok” izbliza

Izvor: Vostok.rs, 13.Okt.2016, 10:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gasovod „Turski tok” izbliza

 Turska kompanija Botas pristala je da u zamenu za popust na cenu gasa gradi gasovod „Turski tok” zajedno sa ruskom kompanijom „Gazprom”. Gasovod će biti sproveden iz Rusije u Tursku po dnu Crnog mora. Odgovarajući sporazum su 10. oktobra potpisali ministri energetike Rusije i Turske Aleksandar Novak i Berat Albajrak, saopštio je poslovni list „Kommersant”.  Prema ovom dokumentu, kapacitet gasovoda je dvostruko manji od prvobitno planiranog. Biće izgrađene dve linije sa ukupnim kapacitetom od 32 milijarde kubnih metara gasa. Sporazumom nije definisan popust za turske kupce.

Ruske vlasti su prvobitno planirale da po dnu Crnog mora sprovedu gasovod „Južni tok” iz Rusije u Bugarsku, ali se usprotivila Evropska komisija. Donet je Treći energetski paket po kome jedna ista strana ne može izvoziti gas i istovremeno biti vlasnik gasne infrastrukture u Evropskoj uniji. Zbog toga je u decembru 2014. godine ruski predsednik Vladimir Putin izjavio da se gasovod okreće prema Turskoj, i da će umesto „Južnog” biti izgrađen „Turski tok”. Međutim, turska avijacija je krajem 2015. godine oborila ruski vojni avion, posle čega je projekat zamrznut.

Kompromisno rešenje

Novim sporazumom je propisano da jedna linija gasovoda snabdeva tursko tržište, a druga evropsko, objasnio je Jurij Borovski, docent Katedre za međunarodne odnose i spoljnu politiku Rusije Moskovskog državnog univerziteta međunarodnih odnosa (MGIMO). Po njegovim rečima, radi se o nekoj međuvarijanti, tj. kompromisnom rešenju koje svima odgovara. „Rusiji se taj projekat isplati, jer on omogućava izvoz gasa u Tursku i u Evropsku uniju”, smatra Borovski.

„Gazprom” planira da na prvu liniju preusmeri gas koji u Tursku stiže iz Bugarske po Transbalkanskom gasovodu. Taj gasovod je sproveden preko teritorije Ukrajine u Bugarsku, Rumuniju i balkanske zemlje. Ako novi projekat bude realizovan u potpunosti, on će faktički biti zamena za ukrajinski tranzit, kaže Ivan Kapitonov, docent Visoke škole za korporativni menadžment Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju. U tom slučaju će ukrajinski sistem za transport gasa ostati bez 14-15 milijardi kubnih metara godišnje, koliko se sada kroz taj sistem izvozi u Tursku. „Zasada će se strane koncentrisati na prvu etapu, tj. na izgradnju prve linije kapaciteta 16 milijardi kubnih metara”, kaže Georgij Vaščenko, rukovodilac uprave za operacije na ruskom tržištu hartija od vrednosti u investicionoj kompaniji „Fridom Finans”. Po njegovim rečima, drugi deo projekta je pod znakom pitanja. Njegova realizacija treba da bude definisana posebnim sporazumom.

Perspektive

„Projekat ’Turski tok’ se može podeliti na dva potpuno različita projekta. Prvi treba da zadovolji potrebe za gasom u zapadnom delu Turske, u koji gas sada stiže kroz problematični gasovod preko Ukrajine” objašnjava Sergej Hestanov, savetnik za makroekonomiju generalnog direktora brokerske kompanije „Otkrыtie Broker”. Po njegovim rečima, druge linije su namenjene izvozu ruskog prirodnog gasa u zemlje Zapadne Evrope. Međutim, Turska nije zaintersovana za razvoj tog drugog dela projekta. Ako na kraju bude izgrađena samo jedna linija, projekat će se isplatiti Turskoj, kaže Hestanov.

„Realizacijom projekta Rusija će povećati diverzifikaciju svojih pravaca za tranzit gasa i učvrstiti svoju energetsku bezbednost”, smatra Ivan Kapitonov. On, međutim, dodaje da pitanje isplativosti projekta i dalje ostaje otvoreno. Daleko je perspektivniji projekat proširenja gasovoda „Severni tok”, koji je po dnu Baltičkog mora sproveden do Nemačke, kaže Kapitonov. Proširenje podrazumeva izgradnju gasovoda kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje, ali Evropska komisija još uvek nije podržala taj projekat.

Aleksej Losan,
Ruska reč

Nastavak na Vostok.rs...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Turska i Izrael grade gasovod?

Izvor: Capital.ba, 14.Okt.2016, 08:45

ISTANBUL, Zvaničnici Izraela i Turske su se dogovorili juće da prodube saradnju u energetskom sektoru, što predstavlja još jedan korak ka normalizaciji odnosa dvije zemlje, javlja agencija Rojters.  Do pogoršanja odnosa dvije zemlje je došlo 2010. godine, poslije napada Izraela na turski brod...

Nastavak na Capital.ba...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.