Izvor: B92, 15.Mar.2010, 16:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Seoski turizam glavni adut Srbije
Britance najviše zanimaju kratke ture, festivali i gradovi. Goste iz centralne i zapadne Evrope interesuje Dunav i svi bogati sadržaji uz reku, a Italijani vole seoski i lovni turizam. Da li Srbija ima odgovor na zahteve savremenih turista i da li želi da razvija turizam kao ozbiljnu granu sa ozbiljnom zaradom?
Srbija nema more. Ni jezera nema previše. I bez toga Srbija je sve bliže da zaradi milijardu dolara godišnje od turizma. To naravno nije ni blizu koliko zarade komšije >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Hrvati sa onakvom obalom, ali je zanimljivo da je prošle godine Srbija bolje prošla od mnogih koji se ozbiljno bave turizmom.
"Mi smo negde na nuli po dolascima, dakle nismo u padu kao najveći broj zemalja. Po broju noćenja smo u porastu pet posto, a dužina boravka gostiju se produžila sa 2,2 na 3,3 noćenja", kaže direktorka Turističke organizacije Srbije, Gordana Plamenac.
Ali šta je to što turisti očekuju da vide u Srbiji? Zbog čega su spremni da dođu, ostanu nekoliko dana i potroše novce?
"Oni se interesuju za prirodu Srbije, odmor u pokretu ili aktivni odmor, interesuju se za manifestacije, festivale i događaje, interesuju se za puteve kulture. Tu je naravno vino i gastronomija i nešto što se zove duh ove zemlje, duh naroda i duh naših gradova", objašnjava Plamenac.
U prilično očuvanoj prirodi seoski turizam je sigurno veliki adut Srbije – naravno, kada se bude ozbiljno razvio. U etno selu Moravski konaci kod Velike Plane nedavno je 93 korisnika potpisalo ugovor o zajmu za razvoj seokog turizma. Među njima je bio i poznati glumac Nenad Jezdić, koji sa porodicom živi na selu i već ima ozbiljnu proizvodnju. On na 15 hektara voćnjaka gaji višnje, šljive, džanerike, od skora i dunje. Jezdić pravi i svoju rakiju, a planira i otvaranje restorana i smeštaja.
"U sklopu porodičnog objekta postoji jedna podrumska prostorija u kojoj ćemo napraviti degustacionu salu. I ova sredstva će biti isrišćena za to. Već su dobrim delom iskorišćena ona sredstva iz samofinansiranja, a ovo što sam danas potpisao će ići za uređenje degustacione sale", priča Jezdić.
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
"Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti", navodi Mirjana Hemon.
"U sklopu porodičnog objekta postoji jedna podrumska prostorija u kojoj ćemo napraviti degustacionu salu. I ova sredstva će biti isrišćena za to. Već su dobrim delom iskorišćena ona sredstva iz samofinansiranja, a ovo što sam danas potpisao će ići za uređenje degustacione sale", priča Jezdić.
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
"Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti", navodi Mirjana Hemon.
Izvor: Voanews.com
U Srbiji u ovom trenutku ima oko 700 registrovanih, to jest kategorizovanih seoskih domaćinstava spremnih da prime turiste i nema sumnje da će ovaj oblik pomoći doprineti daljem razvoju seoskog turizma.
Među njima i Mirjana Hemon na ruti obilaska fruškogorskih manastira drži pansion sa četiri zvezdice i planira da gostima ponudi i pravi etno sremski ručak – zbog čega je uzela novi kredit.
"Imam svoj objekat, ima etno kuhinju koju privodim kraju. Imam želju da se bavim ruralnim turizmom da mojim gostima kuvam domaću hranu i da im izdajem moje prostorije. Etno kuhinja je sada pri kraju, mislim da će biti uređena dobro, da će moji gosti biti zadovoljni i da ćemo se družiti", navodi Mirjana Hemon.
Izvor: Voanews.com