Zločini bez kazne

Izvor: Politika, 08.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zločini bez kazne

Nijedan visoki oficir ili funkcioner SAD nije osuđen za delikte koje je američka vojska počinila u Iraku i Avganistanu

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 7. septembra - Da bi od uhapšenika izvukli informacije, podrazumeva se da će istražni organi primeniti mere koje će kod njega izazvati stres, jer bi se bez stresa saslušavanje pretvorilo u običan razgovor, tvrdi američki specijalistički oficir Luis Velšofer. Ovakvim iskazom, uz napomenu da je >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << sve radio po pravilima službe, brani se od optužbe za ubistvo iz nehata, kada je pod "stresnim tretmanom" u američkom zatvoru, pre godinu i po dana, ugušen bivši irački general Abed Hamid Movhuš.

Velšoferov slučaj dosad nije bio poznat široj javnosti. Obelodanjen je juče u dokumentima o postupcima kopnene vojske na najvećem frontu današnjice, dostavljenim ovdašnjoj Uniji za građanske slobode (AKLU) koja ih već godinu dana traži na osnovu Akta o slobodi informacija, da bi se dobio kompletniji uvid u nagoveštene neregularne poteze pripadnika trupa SAD u Iraku i Avganistanu.

Tužen Pentagon

Na oko 10.000 stranica poslate evidencije nalaze se svedočanstva o nizu tragedija u kojima su "pod sumnjivim okolnostima" žrtve Amerikanaca bili nedužni civili ili zarobljenici. Na primer: oduzimanje života prekršiocima policijskog časa tako što su s mosta bačeni u reku Tigar, ubijanje prolaznice hicem stražara s kontrolnog tornja, likvidaciju zarobljenika pucnjem u glavu iz neposredne blizine, usmrćivanje jednog ranjenog lokalnog tinejdžera "da bi mu se prekratile muke"...

Pozivu za slanje sličnih registara nisu se odazvali ostali rodovi armije, pa je Unija sada podnela tužbu protiv Pentagona sa zahtevom da učini dostupnim sve podatke o stradanju civila u Iraku i Avganistanu. U svakoj demokratiji je najvažnija odluka da li da se ide u rat, ali ovdašnje vlasti su prikrile informacije neophodne da ljudi prosuđuju o njoj, kaže zastupnik pravnog poduhvata AKLU Ben Vizner. Po njemu, takvim potezom je i "nezakonito prekršeno pravo nacije da sazna istinsku cenu tekućeg rata".

Od Ministarstva odbrane tražimo da kaže šta se na frontu čini u ime Amerikanaca kako bi oni mogli da donose odluke kao obavešteni građani, obrazlaže Nasrina Bargzi, takođe član tužiteljskog tima. Ali odgovorni mahom ne odgovaraju na delikatna pitanja. Uz to, sebe smatraju neodgovornim za zločine koje su njihovi potčinjeni neposredno počinili, među kojima je i masakr nad 24 civila u Haditi.

Jedini viši oficir koji je dosad izveden pred sud zbog seksualnog zlostavljanja zatočenika u zatvoru Abu Graib, potpukovnik Stiven Džordan je prošle nedelje oslobođen optužbe za neposrednu povezanost s tim skandalom koji je pre tri godine šokirao svet. Za nedelo su osuđeni samo vojnici i niži činovi kaznama u rasponu od besplatnog komunalnog rada do 10 godina zatvora - navode hroničari. Tim povodom je od visokih starešina samo jedan general ispaštao, ali tako što je preveden u rang pukovnika.

Predsednik Džordž Buš je zlostavljanja u Abu Graibu nazvao "najvećom greškom u iračkom ratu". Ali i on kao i potpredsednik Ričard Čejni i ondašnji šef Pentagona Donald Ramsfeld su to iživljivanje nad zatočenicima nazvali "izolovanim aktom malog broja psihopata", što "očigledno nije tačno", ocenio je u nedavnom uvodniku "Njujork tajms".

Nasilna ispitivanja zatvorenika, od kojih su mnoga uključivala torturu, prvo su primenjena u kazamatu američke vojne baze Gvantanamo na Kubi, a odatle su izvezena u Avganistan i Irak, konstatovao je list, uz podsećanje da je Buš dekretima dozvolio postupke suprotne odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i zlostavljanja u zatvorima CIA, koji su tajno uspostavljani i u inostranstvu. Takvi postupci, dodaje se, suprotni su američkim zakonima i vrednostima, a istovremeno ugrožavaju i bezbednost američkih vojnika jer bi i oni mogli da budu izloženi sličnim mukama kad dopadnu neprijateljskih šaka...Ako ni humanost ni zakoni nisu dovoljni, razlog da Amerika prestane sa zlostavljanjem zarobljenika mogao bi da se nađe u Bušovim neprekidnim porukama da je "potrebno zaštiti naše vojnike", zaključuje njujorški dnevnik.

Nedostatak u normama

Oslobađanje potpukovnika Džordana kao i izostanak kažnjavanja drugih visokih armijskih starešina ukazuje i na nedostatke u normama Kodeksa vojnog pravosuđa - smatra Viktor Hansen iz Pravne škole Nove Engleske. U tom propisu, kaže, nema dovoljno jasnih odredaba o komandnoj odgovornosti, o odgovornosti starešine za zločine koje su počinile njegove trupe čak i ako za njih nije znao ali je bio dužan da za njih zna, da ih spreči ili bar prijavi. Amerika je bila, nastavlja, jedan od najjačih zagovornika primene te doktrine u međunarodnom pravu, koja je primenjena na kraju Drugog svetskog rata i "ušla u mnoge internacionalne sporazume i statute pa i u deo ovdašnje regulative, ali ne i u pomenuti kodeks. Neophodno je stoga, naglašava u časopisu "Pravnik", da parlament usvoji nove norme kojima bi bila precizirana odgovornost komandanata za postupke pripadnika njihovih jedinica.

Pojedini ovdašnji političari traže da se nacionalno političko rukovodstvo podvrgne impičmentu, parlamentarnom suđenju koje može da dovede do smenjivanja šefa države, zbog "obmana učinjenih da bi se opravdao vojni pohod na Irak". Predlog zasad nema potrebnu podršku kongresmena, iako većina njih traži da se američke trupe postepeno povlače s tog fronta.

Sve navedeno otvara širok prostor različitim razmišljanjima. Među njima je i traganje za odgovorom na pitanje - zašto u ratu najviše stradaju nedužni a potom i oni koji tvrde da su "samo izvršavali naređenja nadređenih"? I - mora li odgovornost za rat da se valja od moćnijeg ka slabijem?

-----------------------------------------------------------

Kontrolisane informacije

Američka unija za građanske slobode optužuje Pentagon za sistematsku "kontrolu informacija", kako bi sprečio da se stekne celovita slika o ljudskim gubicima u savremenim ratovima, početim pohodom na Avganistan povodom terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. Kao takve mere ograničavanja obaveštenosti navedene su: zabrana u vojnim bazama snimanja kovčega s posmrtnim ostacima američkih vojnika, plaćanje iračkim novinarima da u pozitivnom tonu pišu o američkom ratnom angažmanu, uvid u izveštaje "priključenih" reportera pre nego što budu poslati redakcijama, odbijanje da se objave statistike o civilnim žrtvama...

Momčilo Pantelić

[objavljeno: 08.09.2007.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.