Izvor: Deutsche Welle, 21.Nov.2016, 16:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zastave spoticanja
Hrvatske zastave postavljene povodom 25-godišnjice utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, izazvale su brojne oštre reakcije nevladinog sektora.
Sprečiti sve učestalije društvene pojave i javnu promociju ratnih zločinaca i ideja i praksi koje su, sa sličnim snagama iz drugih etnija, direktno odgovorne za bratoubilački rat i 100 000 mrtvih ljudi - to od nadležnih institucija u BiH zahteva 14 nevladinih organizacija (NVO) iz Bosne i Hercegovine, i nekoliko >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << iz Hrvatske, zbog postavljanja zastava s hrvatskim obeležjima u Mostaru na dan kada je pre 25 godina osnovana Herceg Bosna. To su nazvali „filofašističkom pojavom". Potpisnice zahteva su NVO: „Jer me se tiče", Feministički antimilitaristički kolektiv, Centar za mlade „KVART", The Civil Rights Defenders, Udruženje žena „SEKA", Udruženje građana Oštra Nula, Centar za kritičko mišljenje, Udruženje građana Zašto Ne, Omladinski pokret REVOLT, Mladi_e antifašisti-kinje SABNOR TK, Forum mladih Stolac, Centar za žene žrtve rata – ROSA (Hrvatska) kao i Udruženje antifašista i boraca NOR-a Mostar i udruženje Domine Split (Hrvatska)...
Zastavama se kupuje naklonost i osigurava vlast
Kritike pristižu i od politike, a ove stavove su potpisima podržali i brojni istaknuti delatnici iz kulturnog, naučnog i javnog života. Oni, kako su naveli, osuđuju sve češće nacionalističke pojave u društvu. Tako su svoje potpise na ove stavove stavili, između ostalih, Boris Dežulović, Oliver Frljić, Enver Kazaz, Esad Bajtal, Roko Markovina, fra Drago Bojić, Slavo Kukić...
"Već godinama znamo da su ove vrste kreiranja napetosti i nesigurnosti jedino u službi ratnoprofiterskih i postratnoprofiterskih elita, koje preko konstruisanja etničkih narativa pokušavaju sebi osigurati nesmetano uživanje opljačkanih naših društvenih dobara. Nadamo se da ćemo se, uz globalno buđenje, i mi probuditi i početi odbijati biti dio nacionalističkog terora", ističu potpisnici. Na kraju poručuju da neće "mirno gledati fašizaciju društva i promociju mržnje, nacionalizma i netrpeljivosti".
"Vladajuće stranke koriste ratne retorike kojima manipulišu preko svojih medija. Na ovaj i sličan način stvara se pogrešna slika, fokus se iznova vraća na već zaključene stvari. BiH je celovita i mi smo svi stanovnici jedne države. Koristeći se ‚zastavama‘ kupuje se naklonost i osigurava se vlast. Sva tri nivoa imaju jasno postavljen dogovor i svaki od tri politička vrha međusobno 'potpaljuju' svoje mase ljudi", smatra Armin Čerkez iz 'Youth Power'.
Ovaj aktivista, u ovom kontekstu se osvrće na kampanju Klinton-Tramp gde su se, kaže, na najsuroviji način prikupljali glasovi. "Takve kampanje imamo u BiH svakodnevno. Mislim da sredstva za slične kampanje trebaju usmeriti na izgradnju preduzeća, socijalna preduzetništva i slične oblike zapošljavanja ljudi i tako prikupljati glasove i stabilizirati zemlju", kaže Čerkez za DW.
Mostar
Prijavila zastave Herceg-Bosne
Dodatno ulje na vatru dolio je incident koji je s mostarskom policijom doživela Štefica Galić glavna urednica portala Tačno.net, koja je godinama jedna od najoštrijih kritičarki Herceg-Bosne i tadašnje hrvatske politike.
"U Ministarstvu unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, 17. 11. verbalno sam napadnuta od policajca koji me psovao i pretio nazvavši me 'kučkom'. Da bi nakon toga odbili primiti moju krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe za neovlašćeno postavljanje zastava nelegalne tvorevine HR Herceg-Bosne, bez odobrenja nadležnih gradskih institucija", priča o incidentu Galić za DW.
Kaže da joj je policajac rekao da postavljanje zastava za njih nije krivično delo, rekavši kako su posredi zastave hrvatskog naroda u BiH, a ne Herceg-Bosne.
"Nije hteo primiti ni prijavu za vređanje od strane njegovog kolege. Izašla sam iz MUP-a u strahu da me neko od njih ne napadne. U petak sam podnela prijavu Uredu za pritužbe građana u upravi MUP-a HNŽ i Unutarnjoj kontroli kao i krivičnu prijavu Županijskom tužiteljstvu HNŽ-a", kaže Galić navodeći kako su joj nakon toga putem društvenih mreža upućene brojne pretnje.
Bez obzira na sve, ona zaključuje: "Neće me zastrašiti da kao građanka ovog grada i naše zemlje BiH osudim svaku pojavu fašizacije koja preti ponovnim sukobima. Nažalost, hercegbosanska ideologija ima mnoge, mlade i stare agresivne sledbenike. Nismo ništa naučili. Uzalud je plakati".
Portparol MUP-a HNŽ, Ljudevit Marić za DW je izjavio: "Mi za taj slučaj u policiji ne znamo jer nije evidentiran u sažetku dnevnog događanja, a ne postoji ni prijava o incidentu. Gospođa svakako, ako je doživela incident, treba isti prijaviti unutarnjoj kontroli i odeljenju za profesionalne standarde".
"Zavadi pa vladaj"
Akademik Slavo Kukić komentariše da je priča o Herceg-Bosni, samo jedan od bosanskohercegovačkih specifičnosti s kojima su građani ove zemlje osuđeni da žive.
"Od Herceg-Bosne i 90-ih nismo se odmaknuli niti jednog dana, kao i od slavljenja 9. januara, kao i izgradnje arapskih naselja na Ilidži. Kada je u pitanju Herceg-Bosna i Hrvati, izvesno je da su oni prepolovljeni, a svako insistiranje na njoj korak je bliže njihovom nestanku", zaključuje Kukić.
Kako se čini, zastave su u tome vrlo značajan element: ovo je, nakon incidenta s bošnjačkim zastavama tokom mise u starom kraljevskom gradu Bobovcu, zbog čega su protestovali Hrvati, kao i njihovih čestih postavljanja na UNESCO-ov spomenik u Mostaru, Stari most, uvrežen način za izazivanje novih međunacionalnih tenzija.
"Ovim politikama samo dovodimo do destabilizacije i destrukcije gde se može primeniti izreka 'zavadi pa vladaj'", zaključuje na kraju i Armin Čerkez iz NVO 'Youth Power'.
.jpg)
