Izvor: Politika, 27.Sep.2010, 23:12 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vuk osmislio 30 slova, Čirgić dodao dva
U novocrnogorskom jeziku dva slova podelila lingviste
Od našeg dopisnika
Nikšić, 27. septembra – Vlasti u Podgorici intenzivno rade na projektu da u nastavni program uđe crnogorski jezik, a dotle će se i dalje koristiti četiri postojeće varijante: crnogorski, srpski, hrvatski i bošnjački.
„Striktno ćemo se pridržavati onoga što je službeni jezik u službenoj upotrebi”, rekao je u Nikšiću na početku nove školske godine Slavoljub Stijepović, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ministar prosvete. „Crnogorski jezik će predavati oni koji sada predaju maternji, srpski, bošnjački i hrvatski.”
Rešenjem objavljenim u „Službenom listu Crne Gore” 9. avgusta, vlasti su ozvaničile pravopis, rečnik i gramatiku crnogorskog jezika.
I dok država podržava novi pravopis i gramatiku od 32 slova koju su priredili Adnan Čirgić i Josip Silić, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću formiran je tim stručnjaka koji radi na pravopisu i gramatici po kojima bi ove dve nove foneme bile neobavezujuće (reč je o slovima Ś i Ź).
Po njima, crnogorskom jeziku dovoljno je 30 slova jer drugačije nije prihvaćeno u narodu čak ni pod pritiskom zakona o opštem obrazovanju, po kojem bi Crnogorci trebalo da pišu kako zbore.
Niko od stručnjaka iz ovog tima nije raspoložen da daje izjave za javnost, ne barem dok ne završe započeti posao. Bili bi, kako kažu pojedini profesori, prokazani kao neprijatelji Crne Gore.
Nikšićanin Svetozar Ćiraković, bivši profesor nikšićke gimnazije koji je pre šest godina ostao bez posla zajedno sa 25 kolega, branio je promenu jezika i tadašnji ustav Crne Gore u kome je pisalo da je u službenoj upotrebi srpski jezik.
„Crnogorsko ministarstvo prosvete i dalje zasmejava kulturnu i obrazovnu Evropu”, kaže Ćiraković koji treću godinu zaredom predaje srpski jezik i književnost u Skadru. „Nastavlja se teror države nad srpskim jezikom.”
Jelica Stojanović, profesorka na odseku za srpski jezik i južnoslovensku književnost, za „Politiku” kaže:
„Poslednjih godina na delu su neverovatni eksperimenti u vezi sa statusom i identitetom srpskog jezika u Crnoj Gori. Do ovoga što sada imamo dovela je jedna potpuno pogrešna i promašena politika usmerena protiv jezika, u biti protiv srpskog jezika i njegovog imena – duhovne okosnice, zavetnog hleba i vekovnog nasleđa svih prostora sadašnje Crne Gore.”
„Od govornika srpskog jezika apsurdno je tražiti da svoj srpski jezik zovu drugim imenom, da dijalekatske oblike srpskog jezika koje rado upotrebljavaju u neformalnoj komunikaciji – tipa đevojka, ćerati – proglašavaju za književne standarde, a pogotovo da ovakvim karikaturalnim oblicima svoju pismenost kvare, degradiraju i obesmišljavaju”, kaže Stojanovićeva.
„Falsifikat ostaje falsifikat, neistina neistina. Uzalud ih preoblače i izokreću. Istina se uvek pojavi u svojoj lepoti. Zato muke po crnogorskom jeziku.”
Rade Vukićević
objavljeno: 28.09.2010.
