Ujedinjuju se dve ruske pravoslavne crkve

Izvor: Politika, 17.Maj.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ujedinjuju se dve ruske pravoslavne crkve

Akt o kanonskom opštenju Moskovske patrijaršije i Ruske pravoslavne crkve u inostranstvu potpisaće danas u Moskvi patrijarh Aleksije II i mitropolit Lavr

Konačno je došao kraj višedecenijskom raskolu dve ruske pravoslavne crkve koji je prouzrokovao građanski rat od 1918. do 1922. godine. Posle teških pregovora danas u Moskvi na praznik Vaznesenja Gospodnjeg ponovo će se ujediniti Ruska pravoslavna crkva sa Ruskom pravoslavnom crkvom u inostranstvu. Akt o kanonskom opštenju >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << dva dela Ruske pravoslavne crkve, koje su bile u raskolu osam decenija, potpisaće na svečanosti u Hramu Hrista Spasitelja moskovski patrijarh Aleksije II i mitropolit Lavr.
"Ovo je istorijski događaj za crkvu i rusku državu. Moramo biti zahvalni Bogu što nam je pomogao u duhovnom preporodu. Ujedinjenje dva dela ruske crkve je krupan korak isceljenju podele koju je napravio građanski rat zbog kojeg su milioni Rusa bili prinuđeni da napuste zemlju i odu u izgnanstvo", izjavio je poglavar RPC za televizijsku stanicu Vesti 24.

Zvanična delegacija RPCI sa sedam episkopa, 58 sveštenika i 21 đakonom koju predvodi mitropolit Lavr već je iz SAD stigla u Rusiju. Ceremoniji ujedinjenja dve crkve prisustvovaće i 600 vernika Ruske zagranične crkve pristiglih u Moskvu iz celog sveta.

I pored formalnog ujedinjenja dva dela crkve, RPCI će i dalje zadržati administrativnu i ekonomsku nezavisnost u postojećim granicama. "Ruska pravoslavna crkva u inostranstvu zadržaće i dalje svoj sinod koji će postavljati sveštenike, rukovoditi parohijama, ali u duhovnom smislu to će biti jedinstvena crkva koju će predvoditi moskovski patrijarh i cele Rusije Aleksije II", objašnjava otac Nikolaj Balašov, portparol Odeljenja za spoljne odnose RPC.

Ruska pravoslavna crkva u inostranstvu, osnovana sa blagosovom patrijarha srpskog Dimitra 21. jula 1921. godine u Sremskim Karlovcima, danas ima 400 parohija u 40 zemalja sveta od Evrope, preko Severne i Juže Amerike i Australije i oko 100.000 vernika koji redovno idu na bogosluženja. RPCI poseduje i manastire u Americi i Svetoj zemlji, ali i pravoslavnu zajednicu u Severnoj Koreji.

Ruska zagranična crkva dugo nije želela pregovore sa Moskovskom patrijaršijom. Najveća prepreka ponovnom ujedinjenju bio je proglas mitropolita Sergija iz 1927. godine. Ovim dokumentom sovjetska boljševička vlast uspostavila je kontrolu nad ruskom crkvom.

Ruski arhijereji u dijaspori pozivajući se na Apostolske kanone odbili su da prihvate ovaj proglas, što je dovelo i do konačnog razlaza dve crkve.

Padom komunizma i izborom novog ruskog patrijarha Aleksija II ponovo započeli su sporadični kontakti dve crkve. Prelomni događaj bila je prva poseta arhiepiskopa berlinskog Marka Moskvi 2003. godine. Ovaj visoki predstavnik "emigrantske crkve" imao je tada ozbiljan i dug razgovor sa ruskim patrijarhom. Ubrzo su oformljene komisije sa predstavnicima obe crkve koje su tri godine pripremale uslove za povratak Ruske zagranične crkve u kanonsko jedinstvo sa matičnom crkvom u Rusiji.

Jedan od kamena spoticanja na putu ujedinjenja bilo je i učešće Moskovske patrijaršije u Svetskom savetu crkava. Ruska zagranična crkva je kritikovala ovu ekumenističku organizaciju. Protojerej Aleksandar Lebedev, sekretar Komisije RPCI za pregovore sa RPC, u intervjuu za agenciju Interfaks kaže da je matična crkva ozbiljno prihvatila njihove primedbe.

"Zadovoljni smo što je Moskovska patrijaršija potpisala dokument koji otvoreno upozorava na štetne aspekte ekumenizma, kao što su sinkretizam, zajedničke liturgijske molitve sa nepravoslavnima i sve ono što može zamutiti pravoslavno bogoslovlje. Verujemo u ozbiljne razloge da RPC, kao najveća pravoslavna crkva na svetu, ostane još neko vreme član Svetskog saveta crkava. Ako Moskovska patrijaršija istupi iz SSC, pravoslavne u ovoj organizaciji zastupaće samo Carigradska patrijaršija."

M. Pešić

[objavljeno: 17.05.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.