Izvor: Blic, 08.Mar.2008, 23:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Hrvatskoj slabo zaštićena imovina
Prema najnovijem izveštaju američke nevladine organizacije "Properiti rajt alijans", Hrvatska vrlo loše stoji sa zaštitom vlasničkih prava, posebno materijalnih. U toj je kategoriji, od 115 zemalja, zauzela je tek 94. mesto, između Ekvadora i Tanzanije, daleko iza Crne Gore i Srbije koje su na 80, odnosno 81. mestu. Najbolja je Finska, a najgori Bangladeš, objavila je Slobodna Evropa.
Direktorica riječkog Adriatic instituta za javni poredak, Nataša Srdoč, upozorava >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << da tako loš imidž u zaštiti vlasničkih prava Hrvatska može "zahvaliti", pre svega, korupciji, stanju u sudstvu i neprovođenju vlastitih zakona:
"Na listi međunarodnog indeksa vlasničkih prava, Hrvatska je smeštena na 70. mestu, Bosna i Hercegovina na 96. mestu, Srbija na 103. mestu, Crna Gora na 100. i Makedonija na 96. mestu."
Hrvatska je nešto bolja u zaštiti intelektualnih prava, ali izrazito loša u kategoriji materijalnih prava, i u tome je, u najnovijem rangiranju, lošija od svih suseda:
"Nema političke volje da se vrati imovina prethodnim vlasnicima. Možete pisati zakone i tvrditi kako je ovo zemlja u kojoj vlada zakon, ali ako pojedinci taj zakon ne poštuju, a oni su na vlasti i ne možete im ništa, onda to postaje zemlja u kojoj zakon ne vredi i gde su pojedinci iznad zakona. Kako i na koji način vam mogu biti vaša vlasnička prava zaštićena? Nezavisnošću pravosuđa, što je u Hrvatskoj pod znakom pitanja, poverenjem u sudstvo, kojeg u Hrvatskoj nema, a sudski proces može uzeti 10, pa čak i 20 godina u našoj zemlji. To je nešto što je nedopustivo. Zato smo i smešteni na 94. mestu, zajedno sa Tanzanijom, Alžirom, Mozambikom, Albanijom i Ukrajinom."
U bolne tačke hrvatske države spada i povratak imovine srpskih građana, a Nataša Srdoč posebno upozorava na ograničavajući rok u Zakonu o povratu nacionalizirane imovine:
"Svi oni koji su predali molbu u roku imaju pravo na povratak nacionalizirane imovine, a oni koji nisu bili sa tim upoznati, nemaju više pravo. To je jedan prevarantski zakon gde se očekuje da će ipak neki ostati bez svoje imovine, što je nedopustivo."
Tako loše mesto na međunarodnoj lestvici zaštite vlasništva uopšte nije iznenađenje, ističe profesorica na osječkom Ekonomskom fakultetu i članica Nacionalnog veća za konkurentnost, Slavica Singer:
"Brojna druga istraživanja, kao i istraživanja Svetske banke, upozoravala su da već nekoliko godina, pa i sada imamo najlošiji rang, što se tiče vlasništva. U registraciji vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj, prema istraživanju Svetske banke, mi smo 2005. ili 2006. imali neslavno prvo mesto po dužini vremena potrebnom da se izvrši ta registracija. Mi smo tada trebali 954 dana, a Norveška je trebala samo jedan dan."
Stanje se, kaže, polako popravlja, ali i dalje za registraciju vlasništva u Hrvatskoj treba još neopravdano dugih 399 dana:
"Upravo zbog komplikovanosti procedura, s jedne strane, ili zbog nesređenosti određenih evidencija, ljudi imaju potrebu da plate i naravno da onda korupcija doprinosi, na neki način, da se procedura može brže rešiti, ali to je onda samo za odabrane."
U zašiti prava vlasništva Hrvatska kasni zakonski i institucionalno, što i te kako utiče i na strane investicije - upozorava doktor Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i SDP-ov saborski zastupnik:
"Investitori ne ulaze u korupcijsku zemlju. Uglavnom ulaze investitori koji su voljni da prihvate taj rizik, ili čak i oni koji su spremni da upadnu u mrežu korupcije da dođu do svojih ciljeva u Hrvatskoj. I jedna i druga situacija je loša za Hrvatsku."
