U  Evropu Orijent ekspresom

Izvor: Politika, 09.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Evropu "Orijent ekspresom"

Pohvale novom ustavu, dobri odnosi sa susedima, ekonomija napreduje, ali... Hag

Specijalno za "Politiku" od dopisnika Tanjuga
BRISEL, 8. novembra – Srbija je, prema izveštaju Evropske komisije predstavljenom u Briselu, napredovala u 2006. godini u svim domenima ekonomije, politike, administracije, pravosuđa i bezbednosti, ali će morati da reši čitav niz problema i propusta ukoliko želi da održi ritam na putu ka budućem članstvu u Evropskoj uniji.
U godišnjem >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << izveštaju Evropske komisije o proširenju, koji je predstavio evropski komesar Oli Ren, ističe se, međutim, da Srbija i ostale zemlje zapadnog Balkana ne bi trebalo da očekuju da će biti primljene u članstvo Unije pre nego što ispune rigorozne kriterijume ali i pre nego što sama EU sprovede neophodne unutrašnje institucionalne reforme, koje se inače ne očekuju pre kraja ove decenije.

"Sigurno je da proces proširenja EU neće biti brzi voz, već više nalik "Orijent ekspresu", vozu kojem je potrebno vreme i kojem su kvalitet usluge i komfor važniji od žurenja", izjavio je Ren, predstavljajući koncept "prijemnog kapaciteta" Unije, koji definiše sposobnost EU da primi nove članice.

Evropska komisija je pozdravila, u detaljnom izveštaju o Srbiji, sačinjenom na 39 strana, usvajanje novog ustava Srbije, posebno ističući detaljne odredbe o ljudskim i manjinskim pravima, kao i o demokratskoj civilnoj kontroli nad vojskom, ali i ocenila da u poslednjoj fazi pripreme Ustava nije bilo dovoljne javne rasprave i da ima nekoliko oblasti koje nisu ispunile očekivanja.

Ren je sa svoje strane ocenio da je u 2006. godini "došlo do ohrabrujućeg razvoja u Srbiji", i podvukao da je odvajanje od Crne Gore prošlo "glatko, kao po knjizi".

"Kada reši pitanje Haškog tribunala, Srbija će moći da oslobodi svoj ogromni ekonomski, politički i intelektualni potencijal", naglasio je komesar za proširenje.

Što se saradnje s Haškim tribunalom tiče, Evropska komisija je ocenila da nema napretka u hvatanju preostalih optuženika, i da primena Akcionog plana i dalje pati od niza nedostataka – pre svega po pitanju koordinacije civilnih i vojnih bezbednosnih struktura, kao i uloge i moći tužioca.

"Srbija, dakle, još nije ispunila svoju obavezu pune saradnje s Haškim tribunalom, što je ključni prioritet evropskog partnerstva", ocenjuje se u izveštaju.

S druge strane, pohvaljeni su intenzivan zakonodavni rad i transparentnost Narodne skupštine, ali je ocenjeno da ima prostora za još veći napredak.

Vlada Srbija je, takođe, dobila pozitivnu ocenu, ali je istaknuto da postoji mogućnost za jačanje političke koordinacije unutar same vlade.

Po oceni Evropske komisije, pravni okvir za javnu administraciju u Srbiji je sada "u skladu sa opštim evropskim standardima". Civilna kontrola nad vojskom je ocenjena kao nedovoljna, ali se ističe da novi ustav Srbije i nova parlamentarna procedura stvaraju osnovu za jačanje kontrole.

Pravosuđe je, takođe, u teškoj situaciji, ali je ostvaren napredak u odnosu na 2005. godinu, ocenila je Evropska komisija, zahtevajući od Srbije da ojača nezavisnost, efikasnost i profesionalizam pravosudne struke.

Evropska komisija je uočila napredak u predstavljanju manjina u javnoj administraciji i jačanju obrazovnih programa na jezicima manjina.

"Međuetnička situacija u Vojvodini se popravila", ocenila je Komisija i ukazala na smanjenje broja incidenata i hvaleći vlasti za niz mera povezanih za zvanično korišćenje jezika manjina, kao i za predstavljanje manjina u pravosuđu i policiji.

S druge strane pak ocenjeno je da je situacija na jugu Srbije i u Sandžaku i dalje napeta i da su uslovi u kojima žive raseljeni Romi vrlo loši. Zakon o policiji se, prema oceni Evropske komisije, ne sprovodi dovoljno brzo, a zabrinjava i organizovani kriminal u Srbiji.

U izveštaju je pohvaljena saradnja Srbije sa zemljama u regionu, a odnosi sa susedima su ocenjeni kao dobri.

Komisija je ocenila da Srbija dobro napreduje u ispunjenju kriterijuma Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u oblastima socijalne politike, rada i obrazovanja. Što se privrede tiče, Evropska komisija je ocenila da je Srbija ostvarila "dobar napredak" u oblasti industrije i malih i srednjih preduzeća.

Uočen je i značajan napredak u poljoprivredi i ribarstvu, saobraćaju, energetici i zaštiti čovekove okoline. Evropska komisija je, istovremeno, ocenila da je snažniji rast izvoza doveo do smanjenja deficita u spoljnotrgovinskoj razmeni, da su povećane devizne rezerve, ali i da je porasla spoljna zaduženost.

"Visoka stopa nezaposlenosti ostaje ozbiljan ekonomski problem", upozorava Evropska komisija.

Privatizacija je, prema oceni Komisije, nastavljena, ali restrukturisanje ekonomije sporo napreduje i još se nalazi u ranoj fazi. Komisija je, takođe, ocenila da stav Srbije po pitanju učešće kosovskih Srba u privremenim institucijama na Kosovu i Metohiji "nije bio konstruktivan".

Kosovo i Metohija se, prema godišnjem izveštaju Evropske komisije, i dalje suočava s problemima diskriminacije nad Srbima, lošim pravosuđem i velikim problemima u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala i trgovine drogom.

" Izricanje presuda u vezi sa nasiljem marta 2004. godine ostaje problematično zbog nedovoljne istrage od strane policije i nedostatka saradnje svedoka", naglašava se u izveštaju. Nealbanske zajednice se i dalje nalaze u nejednakom položaju, ističe Evropska komisija, i podseća da je tokom leta 2006. godine došlo do niza napada na kosovske Srbe.

"Uslovi ostaju teški za održivi povratak izbeglica i raseljenih lica", ističe se u tekstu.

EK je, s druge strane, istakla da je na Kosmetu došlo do određenog napretka u oblasti saobraćaja, stvaranja tržišne ekonomije i zakonodavstva u skladu sa evropskim standardima.

Ren je izjavio da Kosovo i Metohija mora da dobije politički i pravno jasan status da bi mogla da uđe u ugovorne odnose sa EU i s međunarodnim finansijskim institucijama.

"Šta god da bude tačan sadržaj i koncept budućeg statusa Kosova, taj status mora da bude pravno i politički jasan", izjavio je Ren i dodao da je zabrinut što postoji mogućnost da do toga ne dođe.

"Jasan status je potreban da bi Kosovo imalo mogućnost da sklapa sporazume, da uđe u ugovorne odnose sa EU, i da pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je neophodan za ekonomski i politički razvoj Kosova", naglasio je Ren. On je ocenio da je jasan status potreban i zbog ugovornih odnosa Kosmeta s međunarodnim finansijskim organizacijama, kao i zbog olakšavanja uslova za pregovaranje o sporazumu o viznim olakšicama i readmisiji sa EU.

"Trenutno je samo Kosovo van ovih pregovora o viznim olakšicama, a mandati za pregovore sa ostalim zemljama regiona će biti usvojeni sledeće nedelje" na Savetu ministara EU, dodao je Ren.

On je ocenio da će posle postizanja statusa, podrška EU biti ključna za Kosovo.

Evropski komesar je istakao i da očekuje od Srbije "konstruktivan pristup" po pitanju budućeg statusa Kosmeta te da očekuje "od običnih građana i političara na vlasti u Srbiji da stave evropsku budućnost ispred nacionalističke prošlosti".

"To je najbolje za Srbiju, za Balkan, za Evropsku uniju", podvukao je Ren.

Aleksandar Mitić

[objavljeno: 09.11.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.