Tuča na Golgoti

Izvor: Politika, 22.Apr.2008, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tuča na Golgoti

Pesničenje jermenskih i grčkih vernika pred grobom Hrista u Crkvi vaskrsnuća u starom Jerusalimu

Očevici kažu da je to bila bezbožna tuča vernika u Božjem hramu, velelepnoj Crkvi svetog groba (neki je zovu i Crkva vaskrsnuća) u srcu Jerusalima na sam dan koji važi u zapadnom svetu za poslednju nedelju pred Uskrs.

Ispred Hristovog groba, unutar moćne građevine, crkve podignute na mestu gde je prema predanju Isus od Nazareta razapet na krst, na Golgoti, besni >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Jermeni nasrnuli su prvo na jednog pravoslavnog grčkog sveštenika zato što je prekoračio jasno naznačenu crtu prilaza praznom sarkofagu do kojeg može da stane samo noga običnog smrtnika. A onda je nastao sveopšti metež u kojem su Grci i Jermeni bespoštedno razmenjivali udarce u želji da svako sa svoje strane naplati kaznene poene onom drugom što se ispred svete tačke sledbenici „drugog verskog bloka” zadržavaju duže od dogovorene minutaže.

Seriju cimanja, gušanja za vrat, pesničenja i šamaranja pobožnih muškaraca obe nacionalnosti prekinuo je kordon milicije koji se u to vreme našao na licu mesta budući da su ovakve „ujdurme” razbijenih noseva i krvavih usnica, kako juče piše štampa, a prenosi Skaj njuz, uobičajene kada se oni nađu u isto vreme pod istim svetim krovom.Razjarenu bogopokloničku rulju uniformisana lica jedva su isterala iz Božjeg hrama, da bi se potom stotinak Jermena okupilo oko najbliže policijske stanice gde su sa lisicama na rukama odvedena i nakratko zadržana u pritvoru njihova dva drugara.

Crkva svetog groba, koja nadvisuje sve ostale građevine u hrišćanskom kvartu zidinama opasanog Jerusalima, od 4.veka, kako se veruje, jedna je od najposećenijih tačaka na putu armije vernika po svetoj zemlji. I danas ona je ništa manje glavna „meta” turističkih hodočasnika iz celog sveta.

Jevrejski vodiči objašnjavaju da je njena unutrašnjost podeljena na šest različitih komuna od kojih svaka ljubomorno čuva svoje parče crkve. Jedan deo „pripada” rimokatolicima, grčki pravoslavci i Jermeni, kažu, zajednički kontrolišu veći deo crkvenog prostora, a tu pored njih još gazduju i Kopti kao i sirijski pravoslavci za sebe. Na najvišem nivou, u potkrovlju bogomolje, svoje malene kelije imaju etiopljanski monasi.

M. Aksentijević

[objavljeno: 23/04/2008.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.