Treća dimenzija NATO-a

Izvor: Politika, 14.Mar.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Treća dimenzija NATO-a

Dr Kit Liroj Gardner za "Politiku": I obični građani Srbije imaće koristi od programa NATO-a "Nauka za mir i bezbednost"

Ulaskom Srbije u program Partnerstvo za mir, pred sam kraj prošle godine, našoj zemlji je omogućeno da učestvuje u mnogobrojnim projektima NATO-a, u koje su već uključene druge zemlje regiona, a obuhvataju razne oblasti, od razvoja vojne industrije i kontrole bezbednosti hrane i vode pa do seizmičkih istraživanja i zaštite životne sredine.

>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />Neposrednu korist od ovakvih projekata trebalo bi da osete i građani, kaže za "Politiku" Kit Liroj Gardner, zamenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a zaduženog za naučnu saradnju, koji se ovih dana sastao u Beogradu sa visokim predstavnicima nekoliko ministarstava u Vladi Srbije (za odbranu, spoljne poslove, nauku i zaštitu životne sredine) i univerziteta. Kao rukovodilac programa Komiteta NATO-a "Nauka za mir i bezbednost", on im je objasnio kako se zajedničkim naporima članica alijanse i zemalja partnera može pospešiti razvoj civilne nauke vezane za bezbednost.

Kit Liroj Gardner je doktor fizike, pronalazač (autor sedam zaštićenih patenata), 15 godina je radio u Centru za razvoj mornaričkog oružja u Kaliforniji, SAD, a u NATO-u je od 1985.

Kakvu vrstu saradnje vaš Komitet može da ponudi Srbiji?

Suprotno rasprostranjenom verovanju da se NATO bavi isključivo vojnim pitanjima, podsećam da je to samo jedna od tri dimenzije delovanja ove organizacije. Druga je politička, a treća, ova kojom se ja bavim, naučna.

Program koji vodimo usmeren je na unapređenje bezbednosti, stabilnosti i solidarnosti među narodima, primenom najbolje tehničke ekspertize za rešavanje problema u oblastima koje partnerske zemlje istaknu kao svoje bezbednosne prioritete. Sprovodi se kroz projekte koji nisu poverljivog karaktera već su u potpunosti dostupni javnosti, praktični i ostvarljivi. Krajnji cilj je podrška demokratiji i ekonomskom razvoju 26 članica NATO-a i 30 partnerskih zemalja, među kojima su njih 23 u Partnerstvu za mir, gde spada i Srbija.

Komitet nudi forum za otvorenu razmenu znanja i stručnog iskustva i mogućnost zajedničkog rada naših istraživačkih i naučnih timova na konkretnim projektima "primenjene bezbednosti", čije finansiranje je obezbeđeno.

Koje su te prioritetne oblasti zajedničkog rada?

U dogovoru sa predstavnicima pojedinih zemalja, Komitet, pod okriljem programa "Nauka za mir i bezbednost", vodi tri vrste aktivnosti. U prvu grupu spada odbrana od terorizma. Naučnici tu, recimo, razvijaju nove načine otkrivanja eksploziva i bioloških oružja i zaštitu od njih. Druga grupa se suočava sa ostalim vrstama pretnji, kao što su zagađenje čovekove okoline, prirodne katastrofe (predviđanje i brza pomoć u slučaju kataklizme), sociološki aspekti. Treću grupu sačinjavaju nacionalni prioriteti pojedinih država. Zato je važno da i Srbija što pre odredi koji bi to bili njeni prioriteti za ovu vrstu saradnje u Partnerstvu za mir. Prva prilika za to biće učešće predstavnika Srbije na sastanku Komiteta 22. marta.

Možete li nam navesti primere projekata koje ste radili sa drugim partnerskim zemljama u ovom regionu?

U proteklih pet godina, NATO je na Balkanu finansirao stotinak aktivnosti programa "Nauka za mir i bezbednost", koje su zajednički sprovodile članice alijanse i partnerske zemlje. Recimo, očuvanje čiste vode za piće i navodnjavanje u razvođu reka Vardar i Aksios (Makedonija i Grčka), kontrola nezakonitog prometa opasnih materija (Hrvatska i Italija), održivo upravljanje međunarodnim vodama na Prespanskom jezeru (Makedonija i Velika Britanija), postavljanje jevtinih gumenih ležišta za seizmičku bezbednost (Albanija i SAD). Održali smo i mnogobrojna savetovanja, kao što su ona na temu "Podrška odlučivanju u uslovima prirodnih nesreća i namernih pretnji vodosnabdevanju" (Hrvatska i SAD), "Odgovor na pretnje mediteranskom basenu" (Albanija i Španija), "Borba protiv terorizma na zapadnom Balkanu" (Hrvatska i Slovenija).

Aleksandra Mijalković

[objavljeno: 14.03.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.