Tajne Svetog Stefana

Izvor: Politika, 19.Feb.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tajne Svetog Stefana

Kako i zašto se od turista skriva da je 1959. godine srušena Crkva svetog Aleksandra Nevskog, da bi se napravila hotelska terasa

Sveti Stefan – Grad-hotel Sveti Stefan, koji je lane zaključan pošto ga je preuzela singapurska kompanija „Aman rizorts”, menja svoj enterijer. U toku su radovi koji treba da vile i apartmane nekadašnjeg ribarskog gradića, koji je pedesetih godina pretvoren u jedinstveno letovalište, preurede po svetskim standardima. Spolja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << pak, treba da ostane sve kako je i bilo.

Iako postoje čvrsta obećanja da će se graditelji strogo pridržavati dogovorenog, postoji bojazan da bi moglo doći i do nekih intervencija spolja koje bi narušile ambijent.

Pre nego što je 1960. godine postao grad-hotel, Sveti Stefan i najprivlačnije mesto za odmor ne samo na južnoj jadranskoj obali, imao je četiri crkve. Jedne od njih poodavno nema, a o tome se veoma malo zna.

– Počela je rekonstrukcija Svetog Stefana, koja će, izvesno je, potrajati. To je razlog više da, upozorim one koji izvode radove da slučajno ne diraju u svetinje koje se tamo nalaze. Ali i da objasnim kako je to jedna crkva „nestala” prilikom rekonstrukcije nekadašnjeg ribarskog ostrva u grad-hotel, kaže jeromonah Dimitrije Lakić, iguman najstarijeg paštrovskog manastira Praskvica koji se nalazi iznad elitnog letovališta.

On ističe da su na ostrvu, sagrađene četiri crkve. Najstarija posvećena sv. arhiđakonu Stefanu, građena je 1464. godine i po njoj poluostrvo dobija ime. Najveća crkva, udaljena svega metar od ove posvećene svetom Stefanu, građena je 1885. i posvećena je prenosu moštiju ovog sveca (15. avgust). Ikone na ikonostasu je radio 1906. poznati slikar Marko Krstov Gregović iz Petrovca. Treća je skromnih dimenzija i nalazi se jugoistočno od hotelske recepcije i posvećena je Preobraženju Gospodnjem. Živopisana je 1693. godine, a danas su ostali delovi živopisa Uspenija presvete Bogorodice, iznad ulaznih vrata.

Druga crkva po starosti, posvećena Roždestvu presvete Bogorodice, sagrađena je u 15. veku. Godine 1937. na molbu kraljice Marije Karađorđević preimenovana je u hram Svetog Aleksandra Nevskog. Osvećenje preimenovane crkve izvršio je tadašnji paroh, kasnije protojerej-stavrofor Pavić Radonjić. Duborez i ikone radila je poznata novosadska slikarska škola.

– Rušenje te crkve je započeto 10. avgusta 1959. godine, priča jeromonah Lakić. – Tadašnji nastojnik manastira Praskvice iguman Boris Kažanegra rušenje prijavljuje Narodnom odboru u Budvi. Dobio je odgovor da je Zavod za zaštitu spomenika kulture u Crnoj Gori dao pristanak, nažalost, da se može oltarski deo crkve porušiti i napraviti terasa! Iguman Kažanegra je utvrdio na licu mesta da se radi o rušenju cele crkve.

Pravnom zastupniku Anđelini Radulović je Zavod za Zaštitu spomenika kulture rečeno „da crkva treba da bude sačuvana kakva je bila u prošlosti, a da je dozvoljeno rušenje samo novodozidanog dela”. Iz Komisije za verska pitanja u ondašnjem Titogradu, rečeno je da „crkva treba da se zadovolji odštetom u novcu i da ne traži restauraciju”.

Deo ikonostasa iz porušene crkve prenet je u malu crkvu Svetog arhiđakona Stefana, a ostatak se nalazi u manastiru Praskvica.

Društvo Paštrovića „Bankada” koje čuva tradiciju drevnog plemena još ranije je upozorilo Zavod za zaštitu spomenika kulture da prati radove i osujeti svaki pokušaj da se menja spoljni izgled svih objekata na Svetom Stefanu. Tu, pre svega, spadaju preostale tri crkve.

-----------------------------------------------------------

Ideja slikara

Gradić Sveti Stefan je pretvoren u super moderno letovalište na ideju velikih slikara Petra Lubarde i Mila Milunovića. Oni su prvobitno smatrali da tu treba da se osnuje slikarska kolonija. Ideju je podržao i dopunio Edvard Kardelj, a prihvatila ju je tadašnja crnogorska vlada. Rekonstrukcija, uglavnom enterijera, rađena je punih deset godine i 13. jula 1960. grad-hotel je primio prve goste.

Savo Gregović

[objavljeno: 20/02/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.