Izvor: Blic, 18.Mar.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svetsko čudo pod rukom

Svetsko čudo pod rukom

'Ne dozvolite da se Romulijana - bogata škrinja koja blista u svojoj veličanstvenoj usamljenosti - pretvori u zmijarnik.'

Ovo su bile poslednje reči Dragoslava Srejovića, arheologa koji je potvrdio pretpostavke da u nekada slovenskom naselju Gamzigradu ne postoje samo ostaci rimskog vojnog logora, već da mozaici koje su tu otkrili njegovi prethodnici Vjekoslav Popović, Đorđe Mano Zisi i Milka Čanak-Medić čuvaju tajnu luksuzne vile. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Čije vile, ko ju je podigao i zašto - otkrića su koja slede tokom višedecenijskih iskopavanja vođenih tragom starih spisa. A ovi kazuju da je tu, u Dakiji (oblast današnjeg Zaječara) rođen i sahranjen rimski car Galerije. Krunski dokaz je pronađen 1984. godine, kada je iz zemlje izronila arhivolta s napisom 'Felix Romuliana'. Najnovija otkrića potvrđuju ostaci akvadukta, termi, statua i reljefa - arheološke celine koju urbani razvoj nije oskrnavio jer ga nije ni bilo. I toj činjenici zahvaljujući, danas Srbija može računati da će 'Felix Romuliana', tj. carska palata Galerijeva, uskoro biti na listi svetske kulturne i prirodne baštine Uneska, na kojoj se već nalazi nekoliko naših spomenika (manastiri Studenica, Stari Ras sa Sopoćanima i Dečani), nacionalni park Durmitor i urbana celina Kotora.

Gamzigradski kompleks čini carska palata i sakralni spomenik rimskog imperatora Galerija i njegove majke Romule, iz IV veka. Ko su oni bili otkriva nam arheolog Bora Dimitrijević, direktor Muzeja u Zaječaru, pozivajući se na hroničara Laktancija.

- Romula, devojka plemenitog porekla, bežeći pred neprijateljem prepliva Dunav i stiže na mesto nekadašnjeg Gamzigrada. Tu se udade za 'čoveka koji čuva stoku' i rodi sina Galerija. Snažni i vispreni mladić uđe u rimsku legiju i potvrdi se kao hrabar vojnik. Car Dioklecijan ga uze pod svoje, oženi svojom kćerkom Valerijom i proglasi za savladara. Po uzoru na Dioklecijanovu palatu u Splitu, Galerije sazida svoju, ali je ne posveti ženi, kao što je bio običaj, već svojoj majci za koju je do kraja života bio izuzetno čvrsto emotivno vezan, te su jedno pored drugog, na brdu Magari, zajedno i sahranjeni u razmaku od par godina. Tu smo otkrili dva tumula i utvrdili da mesto krije tajnu tzv. konsekracije - poslednji put izvedenog rimskog paganskog obreda prelaska duše u nebo jer hrišćani se šire rimskom imperijom. Iako Galerije nije uzeo hrišćanstvo, pokazao je sluha za novo doba i dve godine pre tzv. Milanskog edikta, koji je doneo car Konstantin, proglasio svoj o toleranciji religije budućnosti.

Ova storija dostojna atraktivnog arheološkog filma, za koji se živo zanima italijanski reditelj Masimo Mi, sama po sebi ne bi bila dovoljna za upis u svetsku baštinu da arheološki lokalitet nije pretvoren u arheološki park. A ovaj je, za samo pet godina od kada ga je pod svoje uzeo entuzijsta i stručnjak Bora Dimitrijević, svet podsetio na činjenicu da se u Srbiji čuva istorija sveta.

- Romulijana je svetsko čudo. Od 250 eksponata prošle godine pokazanih u Riminiju na izložbi posvećenoj caru Konstantinu Velikom, čak 50 je bilo s ovog našeg lokaliteta. Tu izložbu je za šest meseci posetilo 100.000 turista. Izgaram za ideju da napravim turistički itinerer 'Tragom rimskih careva' jer ova zemlja ih je dala čak šest, utemeljenih u gradovima Singidunum, Sirmijum, Viminacijum, Justinijana Prima, Medijana i naša Romulijana - kaže Dimitrijević.

Vreme kada je Romulijana bila zmijarnik na seoskoj džadi skoro da je zaboravljeno. Dovedena je voda, postavljeni toaleti, ograđen parking, asfaltiran put, podignuta bina za koncerte... a unutar parka posetioce, kojih je sada dvostruko više, čeka trojezični CD, vodič... i hladno pivo za vrele letnje dane kada ih je i najviše! Grad Zaječar zahvaljujući Romulijani uđe u evropski projekat malih mesta s velikom istorijom, a sama carska palata pređe glavnu stepenicu na putu do Uneska. Ona glasi: ne živeti na državnim jaslama, već osmisliti svoju egzistenciju.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.