Izvor: Politika, 27.Mar.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Suđenje jedinom Australijancu u Gvantanamu

Dejvid Hiks je više od pet godina zatvoren u vojnoj bazi SAD na Kubi, pod sumnjom da se u Avganistanu borio na strani talibana Od našeg stalnog dopisnika

Vašington, 26. martaDanašnji početak suđenja jedinom Australijancu zatočenom u Gvantanamu prati samo jedna neizvesnost – da li će mu biti dopušteno da kaznu, koja izgleda neizbežna, izdržava u domovini. Dejvid Hiks (31) pre više od pet godina uhapšen je u Avganistanu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << odakle je ubrzo prebačen u američku vojnu bazu na Kubi, gde još nekoliko stotina drugih zatvorenika još čeka da im bude određena pravna sudbina.

Hiksov slučaj privlači posebnu pažnju zbog pravosudnih i političkih osobenosti. On je prvi zatočenik kome vojni sud u Gvantanamu sudi po izmenjenom postupku na zahtev Vrhovnog suda SAD dok se istovremeno oko njega povela međudržavna polemika u kojoj Kanbera podseća da je jedan od važnih američkih ratnih saveznika i da njen podanik zaslužuje tretman regularniji od važećeg "vanrednog postupka" u tom logoru. Izložen kritikama sunarodnika zbog duge pasivnosti, za ubrzavanje sudskog postupka Hiksu nedavno se založio i lično australijski premijer Džon Hauard.

Kako se izveštava, Hiks je optužen za obuku u uporištu Al Kaide i borbu na strani talibana protiv međunarodnih snaga, predvođenih Amerikancima, koje su ga uhvatile već na početku invazije na Avganistan u decembru 2001. Odbrana tvrdi, međutim, da su tvrdnje da je on terorista koji je ugrožavao SAD i njene saveznike – čista "mitologija".

Prvobitno je, napominje Asošiejtid pres, Hiks bio osumnjičen za više teških delikata, ali je optužnica kasnije ublažena, što se ocenjuje kao nagoveštaj da ga Amerikanci više ne tretiraju kao "značajan plen" u ratu protiv terorizma. Ali, i sada može da bude osuđen, kažu eksperti, na 20 godina zatvora.

Hiksov otac Teri, sestra Stefani i tim branilaca, koji su otputovali u Gvantanamo, osporavaju i njegovu krivicu i ustrojenost tamošnjeg vojnog suda, čiji postupci odudaraju od klasičnog pristupa. Ni marinski major Majkl Mori, koga je Pentagon odredio kao branioca, ne veruje da će suđenje optuženom biti fer, jer sud može da ograničava uvid u detalje predmeta. Isto mišljenje iskazali su i predstavnici organizacija za ljudska prava.

Teri Hiks tvrdi, istovremeno, da mu je sin, koga je poslednji put video prošlog avgusta, u "zabrinjavajućem mentalnom stanju" i da zbog loših uslova u zatvoru "više nije ista osoba". Advokati dodaju da je njihov klijent sam u maloj ćeliji i da mu je dozvoljeno da se izvan nje rekreira samo dva sata dnevno...

Uporedo teku pregovori o postizanju sporazuma između tužbe i odbrane. Takvi kontakti traju od januara, ali dosad bez rezultata – potvrdio je šef tužilačke ekipe vazduhoplovni pukovnik Moris Dejvis. Pretpostavlja se da bi pregovori trebalo da omoguće Australijancu da kaznu odleži u svojoj zemlji.

Optuženi Hiks tvrdi da je nevin. Život na slobodi mu je, prema dostupnim hronikama, prilično odstupao od pravila i predvidljivosti.

Bio je "tipični nesređeni dečko", opisao ga je svojevremeno njegov otac. Napustio je srednju školu, a prema izjavama školskih organa, zapamćen je i po "drogiranju i krađama kola". Potom je zarađivao na raznim poslovima, uključujući i skidanje kože sa kengura u mesnoj industriji.

U međuvremenu se oženio i dobio dva deteta. Razveo se 1996.

Navodi se i da se 1999. priključio Oslobodilačkoj vojsci Kosova s kojom se "borio na strani muslimanskih Albanaca koji su zahtevali nezavisnost od Srbije" – izvestio je AP. Motivi i metodi takvog Hiksovog angažmana nisu precizirani.

Po povratku s Kosova, iste godine, postaje musliman. Početkom 2001. godine – prema iskazu njegovog oca – odlazi u Avganistan kao "islamski hodočasnik", ali je, tvrde Amerikanci, tamo uhvaćen kao "neprijateljski borac" i prebačen u Gvantanamo gde mu danas počinje suđenje...

M. Pantelić

[objavljeno: 27.03.2007.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.