Stenogrami terete Ganića

Izvor: Politika, 02.Mar.2010, 23:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stenogrami terete Ganića

Hapšenje člana ratnog Predsedništva BiH je za britanskog ambasadora u BiH Majkla Tejtama „ispunjavanje pravnih obaveza”

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka, 2. marta – Vest da je u Londonu, na osnovu poternice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, uhapšen član ratnog Predsedništva Bosne i Hercegovine Ejup Ganić, naišla je, kao i mnogi raniji događaji, na potpuno različite reakcije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Ganić >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je osumnjičen da je učestvovao u ratnom zločinu koji se dogodio 3. maja 1992. godine u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici, kada su bošnjačke snage napale kolonu bivše Jugoslovenske narodne armije. Kolona je napadnuta iako je, uz učešće predstavnika Unprofora, bilo dogovoreno da mirno izađe iz grada. U ovom i napadu poginula su 42, ranjena 73, a zarobljeno je 215 vojnika i oficira bivše JNA.

Govoreći o hapšenju Ejupa Ganića, član Predsedništva BiH Željko Komšić je sarajevskoj Federalnoj televiziji rekao da ono ima političku pozadinu i da „pokazuje siledžijski odnos Srbije prema BiH”. Bošnjački član Predsedništva BiH Haris Silajdžić je za sarajevske medije ocenio da je hapšenje Ganića „suđenje otporu agresiji koja je izvršena na BiH”. On je naglasio da ovo nije prvi slučaj „pokušaja relativizovanja i izjednačavanja u ratu sukobljenih strana” i dodao da će se boriti protiv njih.

Stav člana Predsedništva BiH iz Republike Srpske Nebojše Radmanovića našem listu je saopštio šef njegovog kabineta Miroslav Vujičić. „Hapšenje Ejupa Ganića treba posmatrati iz ugla izvršavanja pravde, što, nažalost, ovde nije praksa. I ovaj, kao i drugi slučajevi, dobiju drugu dimenziju, odnosno oni se, sasvim nepotrebno, politizuju. Pogotovo se to dešava u godinama kada se, kao i ovoj, održavaju izbori. Pojedini stranke, namerno zaoštravaju odnose u BiH, računajući da će im to doneti veći broj glasova”, rekao je Vujičić.

Kada je reč o hapšenju Ejupa Ganića, Radmanovićev stav deli i britanski ambasador u BiH Majkl Tejtam. On je prema izveštajima elektronskih medija u BiH rekao da je po sredi „ispunjavanje pravnih obaveza vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu u skladu sa zakonima”.

Za zločin u Dobrovoljačkoj ulici, Ganića terete i stenogrami sa sednica ratnog Predsedništva Bosne i Hercegovine, održanih 3. i 4. maja 1992. godine, objavljenih u hrvatskom časopisu „Nacionalna bezbednost i budućnost”. U toku rasprave, održane 3. maja, Ejup Ganić je, između ostalog, rekao: „Molim vas, u ovom trenutku treba odrediti dva čoveka, stručna čoveka, koji će nas obavestiti šta se nalazi u toj koloni. I mi ćemo ovde radio-vezom javiti šta dalje da se radi.”

Dan kasnije, 4. maja, na 81. sednici Predsedništva BiH, kojoj je prisustvovao i predsedavajućeg Predsedništva BiH Alija Izetbegović, govorilo se o događajima koji su se zbili prethodnog dana. Na njoj je ministar odbrane Jerko Doko rekao da niko nije obavestio da će kolona JNA biti napadnuta. Poslednja rečenica u transkriptu je Izetbegovićevo priznanje da je dogovorio da se iz Sarajeva mirno povuku svi oficiri i vojnici iz sastava Komande Druge armijske oblasti.

Boro Marić

[objavljeno: 03/03/2010]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.