Šta motiviše Amerikance da se prijave u vojsku?

Izvor: VOA, 03.Sep.2016, 18:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta motiviše Amerikance da se prijave u vojsku?

Veliki broj zemalja širom sveta ima obavezano služenje vojnog roka. U Sjedinjenim Američkim Džavama, služba u vojsci je dobrovoljna, a samo prijavljivanje uopšte nije jednostavan proces. Vodnik prve klase Terel Tomas priključio se američkim vazduhoplovnim snagama pre devet godina. Sada radi kao regruter u Vudbridžu, u državi Virdžinija. “U to vreme sam još bio na studijama, koje sam plaćao iz svog džepa. Bilo je teško. Živeo sam sa roditeljima i nisam bio siguran da mi se to baš dopada. Zato sam otišao, razgovarao sa regruterom, koji je bio super. Sve mi je objasnio i ja sam se prijavio”. Za Bendžamina Spara služenje vojske je porodična tradicija.   “Moja majka je služila u Nacionalnoj gardi, otac mi je bio oficir u vazduhoplovstvu, tako da sam od malena naviknut na taj stil života”.   Drugi razlog zbog kojeg se mladi prijavljuju za vojsku je obrazovanje. Ali postati deo oružanih snaga nije lako. Pored toga što treba da budu određenog uzrasta, kandidati moraju da polože poseban test, da ne konzumiraju alkohol ili drogu i prođu sistematski pregled. Osnovna obuka je intenzivna i zahteva fizičke sposobnosti, ali uprkos tim izazovima, sve više i više žena se priključuje oružanim snagama. “Jedino me sklekovi brinu. Nisam baš dobra u tome, ali verujem da mogu da uradim sve ostalo”, priča regrutkinja Medison Futi. Dok se svet suočava sa različitim političkim neizvesnostima, a do konflikta dolazi u svim delovima planete, od SAD se očekuje da predvode rešenje krize. Ponekad to znači slanje trupa u inostranstvo. “Moji roditelji su zabrinuti. Cela porodica je zabrinuta... ali to je rizik koji smatram da je neophodan i za mene, a još više za moju decu, da bi im osigurao budućnost”, ističe regrut Oludare Ogunmadeva. Strah od nepoznatog je ono što više odvraća regrute nego razmeštanje u ratnoj zoni, kaže regruter, vodnik prve klase Terel Tomas. “Četiri do šest godina je velika obaveza. Mnogi klinci danas smatraju da ako počnu sa 18 godina i odrade četiri, da će sa 22 godine biti previše stari za bilo šta drugo”. Obavezno služenje vojnog roka u SAD ukinuto je 1973. godine, pred završetak Vijetnamskog rata. Sada je to ugovor na četiri do šest godina službe, koja se plaća. Neki odluče da produže ugovor, jer kako kaže vodnik prve klase Tomas, ljudi u vojsci otkriju nešto što je teško pronaći bilo gde drugo. “Drugarstvo. Mnogi veterani koji su odslužili 20, 30 godina, glavna stvar o kojoj mi pričaju, posebno kada dovedu svoju decu u našu kancelariju, jeste zajedništvo koje su stekli sa ljudima koje su upoznali”. Vodnik prve klase Tomas uskoro će biti promovisan u čin starijeg vodnika, dok nastavlja da pomaže mladim Amerikancima da otkriju šta vojska može da im ponudi.  

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.