Izvor: Blic, 13.Okt.2004, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Škole pretvaraju u zatvore

Škole pretvaraju u zatvore

Dok ožalošćene porodice žrtava terorističkog napada u školi u Beslanu odaju poštu stradalima, u Moskvi, ali i u drugim evropskim prestonicama, vlasti užurbano opremaju škole novim sistemima bezbednosti.

Nakon tragičnih događaja u kojima je više od 330 đaka, nastavnika i roditelja poginulo, a na desetine ostalo neidentifikovano, đaci u Moskvi će uskoro radi veće bezbednosti nositi metalne pločice slične onima koje nose vojnici, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << kao i specijalne pasoše.

Juri Popov, šef moskovskog obezbeđenja i zakonodavnog komiteta, izjavio je da se pločice već masovno proizvode, dok će u pasošima biti lični podaci, otisci prstiju, krvna grupa i eventualne alergije na neke lekove. Takođe će biti navedeni saveti kako da se postupi u slučaju opasnosti kao što je teroristički napad. Školu će čuvati nenaoružani čuvari čija će uloga biti da obaveste policiju ukoliko primete nešto sumnjivo.

Sve više škola u Evropi takođe uvodi stroge mere obezbeđenja koje, između ostalog, obuhvataju postavljanje kamera pomoću kojih se kontroliše svaka aktivnost učenika i nastavnika.

Engleska je možda više od bilo koje druge zemlje uvela interni sistem monitora. Njenih 21.000 škola ima na hiljade kamera.

Kad Džon Flojd iz Burnmuta uveče zaključa školu, nadzor zgrade prebacuje u centar za daljinsku kontrolu u Čipenhamu, udaljenom 95 kilometara. Centrom rukovodi privatna kompanija koja isporučuje kamere i drugu potrebnu opremu za 40 škola u toj oblasti i preuzima nadzor nad pet tokom noći putem Internet konekcije po ceni koja za svaku školu iznosi između 2.700 i 5.400 dolara godišnje. Ako se aktiviraju infracrveni senzori u bilo kojoj od tih škola, u centru se podiže uzbuna, operateri traže uljeze na svojim ekranima i, ako je potrebno, zovu policiju.

Nisu sve škole u Evropi krenule stopama Engleske. Nemačke vlasti se, recimo, pitaju neće li uvođenje kamera doneti više zla nego dobra.

'Osim ako ne postoji stvarna pretnja, bitno je da ne uplašimo decu i ne navedemo ih da misle da nisu bezbedna u školi u kojoj vlada atmosfera zatrovana strahom', kaže Jozef Klaus, direktor srednje škole sa 800 đaka u Bavarskoj. Ipak, anketa je pokazala da se većina Nemaca slaže sa postavljanjem kamera po školama.

Institut Kapitanio u Bergamu u Italiji instalirao je 24 kamere pre početka nastave u septembru, bez ikakve konsultacije sa roditeljima ili sindikatima.

Kamere same po sebi verovatno ne bi sprečile masakr sličan onome u Beslanu, već bi ga samo zabeležile. U američkoj školi u Parizu, koja se nalazi 15 minuta od centra, na ulazu je postavljena teška metalna kapija, uvedeni su agenti obezbeđenja i psi, podignuta je ograda i instalirane unutrašnje kamere. Školski zvaničnici se ipak ne zavaravaju u vezi s delotvornošću takvih mera.

'Nikada ne možete imati stopostotnu sigurnost', kaže direktor jedne škole u Hamburgu. 'Ako neko odluči da poubija ljude, ne postoji ništa što zaista možete da uradite da to sprečite, osim da pretvorite školu u neku vrstu ‘Alkatraza’.' A to ni đaci ni nastavnici ne bi prihvatili. CDC/JS

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.