Sijarto: Vratićemo izbeglice odakle su došle

Izvor: NoviMagazin.rs, 10.Sep.2015, 12:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sijarto: Vratićemo izbeglice odakle su došle

Ovogodišnji Strateški forum kojem su među 700 učesnika prisustvovali i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsednik Slovenije Borut Pahor i premijer Srbije Aleksandar Vučić – više nego ikad protekao je u znaku aktuelnih zbivanja. Tako je i panel “Zapadni Balkan – region u centru geostrateških interesa drugih sila ”protekao drugačije od zamišljene globalne tematike, te je i prisutni mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Péter Sijarto bio izložen pravoj kanonadi pitanja koja su se odnosila na kontroverzni način kojim njegova zemlja taj problem pokušava da reši.

Koordinira li Mađarska svoja rešenja za izbegličku krizu sa Evropskom unijom, pre svega sa Nemačkom?

Prvo, moramo praviti razliku između izbeglica i ekonomskih migranata. Situacija u Mađarskoj je dramatična, ovo nije preterivanje, do danas (1. septembra 2015, prim. aut.) u Mađarsku je ušlo preko 166 hiljada ilegalnih migranata, 99 odsto njih kroz Srbiju. Nakon oktobra prošle godine njihov broj se udvostručio. Nije preterivanje ako kažemo da će do kraja godine u Mađarsku ući oko 400 hiljada migranata. Vidimo da je železnička stanica u Budimpešti doslovno okupirana, a migranti žele da napuste Mađarsku bez odgovarajuće dokumentacije. Juče su Austrijanci zaustavili međunarodni voz i uveli kontrole na drumskim graničnim prelazima. Mi postupamo u skladu sa propisima EU i pokušavamo da zaustavimo priliv migranata. Mađarska je članica Šengenske grupe, a šengenski propisi spadaju među najznačajnije propise EU. Šengenski propisi kažu da je zaštita spoljnih granica šengenske zone zadatak graničnih država, a propisuju i kako se prelazi šengenska granica – samo na zvaničnim graničnim prelazima, u vreme kada su ovi otvoreni. Dakle, kada štitimo “zelenu granicu”, činimo to u skladu sa propisima EU. Pitali smo Evropsku komisiju i Nemačku: “Želite li da se pridržavamo propisa EU?”, a oni su odgovorili: “Morate se pridržavati”. Zato je vrlo čudno da nas sada ozbiljno kritikuju u međunarodnim medijima i u politici samo zato što se u potpunosti pridržavamo, odnosno radimo sve da bismo se u potpunosti pridržavali propisa EU. Mi moramo štititi šengenske granice.

Situacija u Mađarskoj je dramatična, je li to posledica izgradnje ograde na granici sa Srbijom?

Ograda je efikasna, njeno podizanje zaista ima smisla, bez ograde naša “zelena granica” bila bi potpuno otvorena. Poslednjih dana je svakodnevno preko tri hiljade ljudi potpuno ilegalno prelazilo “zelenu granicu”, a bez ograde to nije moguće sprečiti. Na srpsko-mađarskoj granici postoji sedam zvaničnih graničnih prelaza. U Mađarsku ili u šengensku zonu sa važećim pasošem i vizom može da uđe bilo ko, ali moramo sprečiti one koji to žele da urade ilegalno.

Planirate li da izbeglicama ponovo dozvolite da uđu u vozove za Austriju i Nemačku?

Ko želi da putuje ne mora da traži nikakvu zvaničnu dozvolu. Postoje pravila kako se prelaze granice unutar šengenske zone. Morate imati dokumente, kartu itd. Ovi ljudi mogu napustiti zemlju nakon registracije, u skladu sa važećim propisima. Bilo ko može ući u Mađarsku legalno i na isti način je napustiti.

Čini li ograda koju ste napravili razliku između izbeglica i ekonomskih migranata?

Da, ali izbeglice se moraju prijaviti vlastima u tranzitnim zonama ili na graničnim prelazima, podneti molbe za azil, kako bi se mogla sprovesti procedura.

Mnogo ljudi čeka na mađarskim granicama. Šta očekujete od EU?

Očekujemo da nas ne kritikuju zbog pridržavanja propisa EU, odnosno da prestane kampanja laži protiv države koja se pridržava propisa EU u vrlo ozbiljnoj situaciji, u ovo vreme puno izazova. Sada imamo gotovo čitavo osoblje imigracijske službe na granici, mobilišemo dodatne policijske snage, itd. Zato smatram da je stvarno minimum ako tražimo da nas ne kritikuju zbog toga što se pridržavamo propisa EU.

Da li bi EU morala imati zajedničku politiku prema izbegličkoj krizi, a ne da se svaka država sama snalazi?

Zapadnobalkanski pravac migracija moramo shvatiti ozbiljno. Do sada smo se uglavnom fokusirali na Mediteran. Ali, prema podacima Frontexa više migranata dolazi zapadnobalkanskim putem nego mediteranskim. Zato bi ga EU morala shvatiti ozbiljno. Mi predlažemo da se što pre održi konferencija država članica EU i država zapadnog Balkana na temu zapadnobalkanskog pravca, da vidimo koje mere možemo zajedno preduzeti da bismo zaustavili priliv migranata.

Gde nameravate da vratite ove migrante, u Srbiju?

Prvo ih sve registrujemo, iako nismo prva država članica EU u koju ulaze. To bi trebalo da radi Grčka, ali ona to ne radi. Mi ćemo registrovati svakoga ko podnese molbu za azil, a zatim ćemo sprovesti postupak. Ako odluka bude pozitivna, izbeglica može ostati, a ako ne bude, vratićemo ga odakle je došao.

U slučaju da ograda efikasno spreči ulazak izbeglica u Srbiju, oni će se preusmeriti u Hrvatsku, a odatle će mnogi opet pokušati da uđu u Mađarsku sa juga. Nameravate li postaviti ogradu i na granici sa Hrvatskom?

Vlada je donela vrlo jasnu odluku, a to je da za sada podignemo ogradu između Srbije i Mađarske.

Za većinu izbeglica Mađarska predstavlja tranzitnu državu na putu za Nemačku, Veliku Britaniju ili Skandinaviju. Koliko njih će prema vašoj proceni zatražiti azil, odnosno izraziti nameru da ostane u Mađarskoj?

Od 166 hiljada migranata, 142 hiljade je zatražilo azil u Mađarskoj, ali ih je većina potom napustila zemlju. Za nekoliko meseci možemo očekivati pozive iz Nemačke, Austrije i skandinavskih zemalja sa obaveštenjem da imaju stotine ili hiljade ilegalnih imigranata iz Mađarske koje nam žele vratiti. Naći ćemo se pod dvostrukim pritiskom: migranti sa juga će i dalje dolaziti, a iz drugih država članica EU će početi da nam ih vraćaju. To će biti potpuno nepodnošljiva situacija.

Ima li Mađarska neki plan za integraciju azilanata?

U Mađarskoj već imamo izbeglice koje nisu povezane sa sadašnjom masovnom migracijom. O njima ne govorimo, oni su morali napustiti svoje domove budući da su bili ugroženi. Ako bismo o njima govorili, doveli bismo ih u opasnost, a to nije naša namera. Dali smo im sklonište, integrirali smo ih, ali o tome ne govorimo.

Ako ograda spreči dolaženje izbeglica u Mađarsku, oni će krenuti preko Slovenije. Jeste li o tome razgovarali sa vašim slovenačkim kolegom?

Razgovarali smo o tome. Razgovarali smo o mađarskim iskustvima, o brojevima, o tome kako se snalazimo u ovoj vrlo komplikovanoj situaciji. Informisao sam ga o svim našim merama, složili smo se da bismo spomenutu konferenciju o tome kako bi EU trebalo da se odaziva na dolazak migranata zapadnobalkanskim pravcem, morali organizovati što pre, te da bi trebalo naći neko zajedničko rešenje.

Podržava li Mađarska sistem kvota za prihvat izbeglica za koji se zalaže Evropska komisija?

Ne, zbog toga što smatramo da je politika koja se bazira na obaveznim kvotama propala, budući da predstavlja ohrabrenje ne samo za migrante, nego i za krijumčare. Osim toga, predložena je redistribucija oko 50 hiljada ljudi, a samo u Mađarskoj ih ima 166 hiljada, a tu su još Italija, Grčka i druge države.

Nastavak na NoviMagazin.rs...



Povezane vesti

"Pet zemalja EU primilo 70 odsto zahteva za azil"

Izvor: B92, 10.Sep.2015

Evropski savet za izbeglice i prognanike (ECRE) saopštio je da je prošle godine pet država članica EU primilo oko 70 odsto zahteva tražilaca azila...To su Nemačka, Francuska, Mađarska, Italija i Švedska..."To je bio slučaj u 2014. godini, a te razlike i nejednakosti pri raspodeli pogoršane...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.