Šešelj: Dočekasmo da radikal bude predsednik Srbije

Izvor: Politika, 23.Jan.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šešelj: Dočekasmo da radikal bude predsednik Srbije

Lider radikala podsetio da je krajem maja 1992. godine u Podgorici na njega izvršen atentat

Svedočenjem Gorana Stoparića, bivšeg dobrovoljca Srpske radikalne stranke, koji je izjavio da sebe nikada nije smatrao šešeljevcem, juče je u Haškom tribunalu nastavljeno suđenje Vojislavu Šešelju.

„Nisam se borio za Šešelja, nego sam smatrao da mi je Šešelj ukazao na nešto što ja nisam znao ranije kroz istoriju, ukazao mi na neku opasnost i smatrao sam >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ga mojim političkim vođom. Smatrao sam da će posle pobede u ratu on biti predsednik u Srbiji", izjavio je drugi svedok tužilaštva.

„Pa, dobro. Mi dočekasmo da radikal bude predsednik Srbije, ne ja, ali moj zamenik Tomislav Nikolić je na jedan korak do toga", odgovorio mu je Šešelj zadovoljno.

Interesantno je da posle ove političke opaske Šešelj nije bio opomenut ni od zastupnika tužilaštva Kristine Dal, koja obično protestuje na slične Šešeljeve izjave, a ništa nisu rekle ni sudije.

Braneći se od, kako je rekao, lažne optužnice protiv njega Šešelj je insistirao da se napravi razlika između dobrovoljaca SRS-a – takozvanih šešeljevaca, samozvanih grupa koje su nazivali šešeljevcima i ostalih formacija.

U unakrsnom ispitivanju on je, između ostalog, svedoka pitao da li je čuo da su dobrovoljci SRS-a bili na Boračkom jezeru u vreme kada je u tamošnje odmaralište bilo prebačeno pet žena koje su kasnije ubijene. Tužilaštvo je tvrdilo da su to odmaralište držale srpske snage uključujući i šešeljevce i koristile ga kao vojnu bazu.

„Ja sam čuo za Boračko jezero, ali ja nisam tamo bio", odgovorio je Stoparić.

„A, da li ste čuli da je tamo dejstvovala Srpska garda, Draškovićeva. Da li je bila stalna tenzija i animozitet između nas i Srpske garde", nastavio je Šešelj.

Međutim, predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti ga je prekinuo pitanjem:

„Ko su bili Draškovićevi. Da li je to bila neka paravojna formacija ili teritorijalna odbrana".

„Kome su oni potpisali lojalnost, ne znam. Ipak, oni su na primer u Trebinju imali najbolje mesto u gradu, gde su imali svoje kuvare, kuhinju, čaj, kafu. Da li su oni bili paravojska ili dobro plaćena vojska od nekog, to ne znam", odgovorio je svedok.

Na sledeće pitanje sudije Antonetija ko je komandovao Draškovićevim ljudima Stoparić je rekao da su oni za svog političkog lidera smatrali Vuka Draškovića i SPO, a „imali su oni svoje komandire, ljude iz beogradskog kriminala i sa asfalta koji su bili osnivači te njihove vojske".

„A, ovaj Drašković, kojoj je on političkoj stranci pripadao ili političkoj formaciji”, nastavio je sudija Antoneti.

„Njegova partija se zvala Srpski pokret obnove", odgovorio je Stoparić.

Povodom tvrdnje svedoka koju je dao tužilaštvu, a koja se nalazi u pisanim izjavama, da su u jednom trenutku na teritoriji Hercegovine bile tri grupe dobrovoljaca SRS-a, Šešelj je podsetio da je krajem maja 1992. godine u Podgorici na njega izvršen atentat. Šešelj je tvrdio da je jedan musliman na njega bacio bombu, da je od eksplozije ranjen Oliver Baret, tadašnji komandant dobrovoljaca SRS-a u Trebinju, koji je prebačen na lečenje u Beograd, a da je na njegovo mesto došao Branislav Lakić, što je dokaz da nisu bile tri nego samo jedna grupa dobrovoljaca stacionirana u Trebinju, a ne u Mostaru ili Nevesinju kako se to tvrdi u optužnici.

Suđenje se nastavlja danas.

LJ. Milisavljević

[objavljeno: 24/01/2008.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.