Rupel protiv kompromisa na Kosmetu

Izvor: Politika, 08.Sep.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rupel protiv kompromisa na Kosmetu

Šef slovenačke diplomatije objasnio Išingeru srpske dimne bombe

Od našeg stalnog dopisnika
Ljubljana, 7. septembra – Neformalni sastanak ministara spoljnih poslova Evropske unije koji je danas održan u Vijani du Kasteli u Portugaliji slovenački ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel iskoristio je za razgovor sa ambasadorom Volfgangom Išingerom, predstavnikom EU u posredničkoj trojci za pregovore između Beograda i Prištine, saopšteno je iz Rupelovog kabineta. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Kako "Politika" saznaje, Rupel je Išingera posebno propitivao o budućem statusu Kosova, pri čemu je nemačkom kolegi izneo slovenačke poglede o dosadašnjem toku pregovora o konačnom statusu Kosova uz naglasak da "nam treba uspešan zaključak".

Išinger je Rupelu garantovao da u naporima da se dođe do uspešnog zaključenja pregovora "neće ostati nedotaknut nijedan kamen", a Rupel je, kako izveštava agencija STA, Išingeru kazao da podržava "nadu trojke da dođe do novih rešenja do 10. decembra", ali da ne veruje da bi rezultat mogao da bude bitno drugačiji od sadašnjih predloga. Rupel je uz to odlučno odbacio mogućnost deobe Kosova "kao veoma loše rešenje", a tokom "dugog i detaljnog razgovora" uveravao je Išingera da trojkino rešenje teško da može da bude nešto novo, niti da ono može biti plod kompromisa. Rupel je dopustio mogućnost da će kosovsko pitanje biti na dnevnom redu i posle 10. decembra, jer će "trojka podneti izveštaj generalnom sekretaru UN sredinom decembra, a njemu će onda trebati nešto vremena da se odluči; dakle stvari će se dešavati u decembru, januaru, februaru", znači u vreme kada Slovenija preuzme vođenje EU. Osvrnuo se i na "pretnje miru na Kosovu zbog produžavanja statusa kvo", rekavši da se "nada da će naši kosovski prijatelji ostati strpljivi kao što su bili u prošlosti".

Rupela samo brine da li "naši srpski prijatelji žele da nametnu ili da učestvuju u traženju rešenja", a nedavne srpske poteze (povodom Prorokovićevih izjava) okarakterisao je kao puštanje "dimnih bombi".

Rupel je Išingeru preneo poznate slovenačke stavove. Slovenija insistira na odvajanju Kosova od Srbije, odnosno na planu Martija Ahtisarija kao jedinom prihvatljivom za rešenje "kosovskog čvora", o čemu je Ahtisari na Rupelov poziv govorio okupljenim evropskim liderima na večeri na Bledu 26. avgusta. Prethodno je premijer Janez Janša u društvu svoje pratilje Urške Bačovnik na Bledu posebno ugostio Agima Čekua, zajedno sa još nekim odabranim zvanicama i bračnim parom Rupel.

Kako saznaje naš list, Rupel je kod Išingera danas insistirao na stavu da je Kosovo evropski problem za koji treba pronaći "evropsko rešenje", zauzevši se za "evropsko jedinstvo u donošenju odluke koja mora da osigura trajan mir u regionu zapadnog Balkana". Šire objašnjenje Rupelove intervencije kod Išingera nudi Borut Grgič, Rupelov savetnik za spoljnu politiku. Da podsetimo, Grgič je ujedno i lični savetnik Agima Čekua.

Savetnik Grgič u izjavama tvrdi da je Srbija u pogledu Kosova nemoćna jer je NATO već prisutan u regionu pa srpske snage ne mogu "da ušetaju preko trupa Nato-a", pri čemu ni "okupacija Kosova od strane Srbije ne dolazi u obzir", pošto bi to "sprečila međunarodna zajednica".

Slovenija ima velike, prevashodno privredne interese na Kosmetu, gde su brojna državna preduzeća od 1999. krenula u kupovinu infrastrukture i vodećih firmi.

U kombinatorici ovdašnjih političara, međutim, nije ključan samo ekonomski faktor nego i politički, jer su i vlast i opozicija jedinstveni u stavu da ustav bivše SFRJ nije omogućavao samoopredeljenje do otcepljenja samo narodima slovenskih korena, već je to predviđao i npr. za Kosovare (tako provladini mediji nazivaju Albance s Kosova) kao i da rastakanje Jugoslavije (za koje je kriva srpska politika sa Slobodanom Miloševićem na čelu) nije završeno sve dok je Kosovo u sastavu Srbije. Stoga Slovenija zastupa liniju da će trajan mir i stabilnost na Balkanu biti postignuti tek kada Kosovo postane država.

Svetlana Vasović-Mekina

[objavljeno: 08.09.2007.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.