Izvor: Blic, 30.Apr.2002, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Renesansa desnice u Evropi

Renesansa desnice u Evropi

BRISEL - Noćna mora zagovornika evropske federalizacije postala je java 21. aprila, kada su uveče proglašeni prvi, nezvanični rezultati predsedničkih izbora u Francuskoj. Posle Italije, Austrije, Danske, Holandije, Portugalije... renesansa desnice u Evropi zapljusnula je i Francusku noseći stub Evropske unije. Iako su u drugom krugu izbora od Normandije do Marseja već bili viđeni aktuelni predsednik Žak Širak i premijer Lionel Žospen, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << apstinencija 28 odsto birača i njihova neubedljiva kampanja omogućuju da se u drugi sa Žirakom plasira Žan-Mari Le Pen, vođa krajnje desničarskog Nacionalnog fronta, a u Briselu se upalio alarm prvog stepena odbrane evropskih integracija.

Istraživanja su pokazala da su osnovni uzroci 'desničarskog udara' na starom kontinentu porast nezaposlenosti i siromaštva, osećaj nesigurnosti među stanovnicima posle napada na SAD od 11. septembra prošle godine, porast sitnih krivičnih dela među imigrantima i strah od globalizacije.

Austrija se podsmevala Francuskoj kada je Le Pen prošao u drugi krug, napominjući da se upravo iz Pariza povela hajka u Evropskoj uniji da se Beču uvedu sankcije zbog pobede Hajdera pre dve godine na izborima. Sada, međutim, u Parizu ističu da predizborne analize pokazuju da će za Širaka koji je ujedinio sve pro-evropske snage glasati čak 80 odsto birača. Na drugoj strani u Briselu ističu da 26 odsto svih poslova u Francuskoj zavisi upravo od EU i da će se Le Penova pobeda uz najavljeno istupanje iz EU i vraćanje nacionalne valute negativno odraziti po privredu. Na primeru Francuske najviše bi mogle da nauče vladajuće stranke u Nemačkoj i Velikoj Britaniji koje očekuju izbore. Na severu Britanije sve više je popularna Nacionalna partija, koja je kandidovala 68 odbornika na lokalnim izborima.'Evropom se među stanovnicima sve više širi zabrinutost po pitanju nacionalnog identiteta. Među glavnim pitanjima koja muče Evropljane u ovom trenutku su veoma veliki broj imigranata i preveliki uticaj američke kulture, koje građani vide kao nevidljivu invaziju. Zbog nedostatka rešenja od strane vladajućih struktura desnica je tu našla jako uporište. Ipak, mislim da nema mesta panici. U Evropu se sigurno ne vraća dug iz 30-ih godina prošlog veka jer Evropa nikada nije bila demokratskija nego što je danas. Takođe, trebalo bi imati na umu i to da Evropu ne čini jedna nacija i da je to multikulturno društvo koje neće dozvoliti da krene u konfrontaciju. U prilog pristalicama EU ide i činjenica da je evropska desnica podeljena među sobom i ima pre svega regionalni uticaj', izjavio je Simon Serfati, ekspert za Evropu iz Centra za strategijske i međunarodne studije sa sedištem u Vašingtonu.

Procenjuje se da će nalet desnice biti kratkog daha imajući u vidu da svetska privreda polako izlazi iz recesije, a evropsko tržište sa oko 300 miliona stanovnika jedno je od najvećih na svetu.

CDC/A.P.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.