Raznobojna jezera u Rusiji: Stvorena čarobnom kičicom nepoznatih umetnika

Izvor: Vostok.rs, 07.Mar.2021, 10:49

Raznobojna jezera u Rusiji: Stvorena čarobnom kičicom nepoznatih umetnika

 
Bela jezera na Kurilskim ostrvima Na ostrvu Kunašir postoje dva jezera neobične bele boje, Proključalo i Vrelo koja se nalaze jedno pored drugog. Svoja imena u potpunosti opravdavaju jer zaista „kuvaju“, piše Russia beyond.

Proključalo jezero
Sergey Krivosheev/Sputnik Radi se o tome da u sastav sode ulaze prirodne sumporne i hlorovodonične kiseline, a sa dna se podižu vrući vulkanski gasovi od kojih voda „ključa“.
 
 
Vyacheslav Kiselev/TASS Ova prirodna čuda mnogo je bolje posmatrati sa distance, inače, zbog emisije sumpornih gasova kupanje u takvoj vodi može biti opasno po život.
 
 
 
 
 
Malinasto jezero na Altaju Ovo slano jezero nalazi se u blizini granice sa Kazahstanom u rejonu istoimenog naselja. Za tako intenzivnu boju maline jezero treba da zahvali bakteriji po imenu Serratia salinaria.
 
 
Alexander Kryazhev/Sputnik Malinasto jezero više je od lokalne znamenitosti i može se smatrati pravom klinikom. Soli i blata ovog jezera poboljšavaju metabolizam i ublažavaju kožne upale. Na obali postoji turistički objekat u kome se može ostati nekoliko dana. Ljubičasto jezero na Altaju Jedno od najživopisnijih jezera Altajskog kraja. nalazi se u Kulundinskoj stepi u blizini Slavgoroda. Zove se Burlinsko, ili Bursol, po susednom selu.
 
 
Coopypasted (CC BY-SA 3.0) So se dobija industrijski, dno je pokriveno krupnim kristalima. Po sredini jezera postavljene su železničke šine kojima se kreće mašina sa nekoliko vagona koja vadi so i raspoređuje u vagone. U vrelim julskim i avgustovskim danima zahvaljujući rakovima Artemia jezero dobija ružičastu, ljubičastu ili tamno-ljubičastu boju. Ružičasta jezera Krima Na Krimu postoji nekoliko lekovitih slanih jezera. Neka su nestvarno ružičaste boje, a najpoznatije je Sasik Sivaš koje se nalazi između gradova Saki i Jevpatorija. Ono je ružičaste boje od jula do septembra i u zavisnosti od prisutnog broja mikroorganizama varira od rozikaste do grimizno-crvene nijanse. Jezero je plitko, mada se mestimično sreću „rupe“ koje mogu biti duboke i metar i po.
 
 
Sergei Malgavko/TASS Naziv jezera prevodi se kao „smrdljivo blato“ i teško ga je osporiti, miris se zaista oseća, kao i kod mnogih jezera i lekovitog blata, ali to ni u kom slučaju nije prepreka za izletnike i goste sanatorijuma kojih ima u ogromnom broju. Voda iz jezera koristi se u terapiji blatom i povoljno utiče na zglobove. A so izvađena iz ovog jezera prodaje se u trgovinama u celoj zemlji. Slano Kojašsko jezero („Sunce“) nalazi se između gradova Kerč i Feodosija, a od Crnog mora deli ga uska prevlaka, od svega sto metara. Voda varira i nije uvek samo ružičasta nego i ljubičasta, ili i u raznim nijansama narandžaste, što je uzrokovano prisustvom bakterije Dunaliella salina koja luči beta-karoten, kao kod šargarepe. 
 
Legion Media Jezero Čokrak (Rodnik) u blizini Kerča po toplom vremenu biva ružičasto-ljubičaste boje. Voda je zasićena vodonik-sulfidom i solju, a visokokoncentrovani rastvor soli lekovit je za zglobove i nervi sistem. Blato se koristi i za kozmetičke proizvode.
 
 
Sergei Malgavko/TASS Plavo jezero u Republici Altaj Nalazi se na jugu Republike Altaj u blizini sela Aktaš. Svetloplavu boju duguje podzemnim gejzerima koji izbacuju plavu glinu. Ona se na površini vode razliva u vidu prstenova. Izuzetno lep pogled na jezero pruža se sa visine. 
 
Yuri Smityuk/TASS Zlatno jezero Elton Najveće slano jezero u Evropi (površina preko 150 kvadratnih kilometara) nalazi se na jugu Rusije, u Volgogradskoj oblasti. Na zalasku i izlasku sunca jezero poprima zlatno-rozikastu boju zbog mikroorganizama Dunaliella salina i ogledanja peščanog dna u čistoj vodi. Na obara neobične belama Eltona nalaze se turistički objekti u kojima mogu da odsednu svi koji žele da uživaju u lepoti ovog jezera. 
 
Sage Ekchard (CC BY-SA 4.0)   Ana Sorokina, Russia beyond
 

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.