Izvor: Blic, 22.Maj.2004, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rat za naftu

Rat za naftu

Nafta je ponovo postala udarna vest u svim svetskim medijima nakon što je barel 'crnog zlata' prešao vrednost od 40 dolara na berzama, što je najviša cena za više od dve decenije. Sve oči uprte su u Organizaciju zemalja izvoznika petroleja (OPEK) koja se nalazi pod velikim pritiskom da poveća proizvodnju kako bi se cena nafte smanjila na berzi. Evropska unija je već uputila zahtev za urgentnim isporukama, iako iz OPEK-a tvrde da članice trenutno proizvode >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << između 85 i 95 odsto kapaciteta.

'Od ključne je važnosti za prosperitet i stabilnost svetske ekonomije da OPEK odmah deluje', rekao je Gordon Braun, britanski ministar finansija.

Grupa sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja sastaće se ovog vikenda kako bi razmotrila mere za smanjenje cene nafte na tržištu i ublažila udarac koji je svetska ekonomija već pretrpela.

Razlozi za nagli rast cena nafte u svetu su: nestabilna situacija u Iraku (druga najveća država na planeti po rezervama nafte), nagli ekonomski rast u Kini, sve veća potražnja u najmnogoljudnijoj državi na planeti i popunjavanje rezervi od strane zemalja u razvoju - što je izazvano rastom tenzija na Bliskom istoku.

Porast nasilja u Iraku odložio je proizvodnju punim kapacitetom, što ne ide naruku američkom predsedniku Džordžu Bušu, koji u izbornoj godini svakako ne želi da sluša prigovore Amerikanaca zbog visoke cene goriva za svoje automobile.

Međutim, i kad iračke rafinerije budu radile punom parom, biće pitanje da li će nafte biti dovoljno za pad cene. Za samo jednu kap nafte, koju potrošimo u sekundi, potrebni su milioni godina da se napravi u prirodi. To nas samo podseća da izvori 'crnog zlata' na planeti nisu beskonačni. Stručnjaci tvrde da je dokazano da svetske rezerve trenutno iznose 1.000 milijardi barela. Dnevno se u svetu proizvede 75 miliona barela, što znači da možemo da budemo bezbrižni još najmanje oko 40 godina. Ipak, pojedini eksperti procenjuju da na planeti ima još 3.000 milijardi barela nafte koja tek treba da bude otkrivena, uglavnom u Rusiji, Azerbejdžanu i Angoli.

Kris Hajes iz firme 'Kambrijan grup', čije je sedište u Velsu, a koja obavlja konsultantske poslove za najveće svetske kompanije, kaže da je tehnologija u pronalaženju novih izvora mnogo napredovala u poslednje tri decenije.

'Danas je sve više projekata koji su pre tri decenije bili nezamislivi. Iako se stalno pronalaze novi izvori sigurno je da oni neće trajati beskonačno. Možemo biti sigurni da će izvori presušiti u narednih sto godina jer konstantno raste i potrošnja. Cena će, takođe, ići uzlaznom putanjom.' A. Petrović Uzrok mnogih ratova

O značaju 'crnog zlata' ne treba govoriti ako se zna da više od 90 odsto transporta na svetu zavisi od nafte.

Ona je u prošlosti često bila uzrok konflikata u svetu. Japanski napad na Perl Harbor 1941. i uvlačenje SAD u Drugi svetski rat usledio je pošto je Vašington ograničio izvoz nafte zemlji 'izlazećeg sunca' posle invazije na Kinu. Tokio je zbog toga izvršio invaziju indonežanskih ostrva. Velika Britanija je za region prvo bila zainteresovana zbog važnosti Persijskog zaliva kao morskog puta ka Indiji. Međutim, prava strateška važnost regiona videla se kada su 30-ih godina prošlog veka otkrivena bogata nalazišta nafte. Tada se i Amerika zainteresovala, a zapadnim zemljama Persijski zaliv je postao glavni izvor energije. Nafta je imala značajnu ulogu u prevratu koji se 1953. godine dogodio u Iranu. Sledeća trka za uranijum

Imajući u vidu da izvori nafte neće beskonačno trajati, svet bi lako mogao da se okrene alternativnim vidovima energije, pre svega nuklearnoj. U tom slučaju zemlje sa zalihama uranijuma postaće 'veoma atraktivne', a to su Australija, Kazahstan, Kanada, Južna Afrika, Namibija, Brazil, Rusija, SAD, Uzbekistan i Kina.

Stručnjaci 'Grin pisa' procenjuju da bi rešenje moglo da bude smanjenje emisije štetnih gasova za 60 odsto.

To bi smanjilo klimatske promene na planeti, a ujedno bi se trošilo manje nafte. Postnaftna era ne bi dovela do velike katastrofe na planeti, jer naši preci su sasvim dobro živeli ne znajući za probleme koje 'crno zlato' donosi...

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.