Izvor: Politika, 25.Sep.2006, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Presuda bez dokaza
"Čuo sam od drugih", svedočenje je zbog kojeg je na 15 godina zatvora osuđena sestra nedavno uhapšenog Ernesta Rađena Od našeg stalnog dopisnika
Zadar, septembra – Edita Rađen, po zanimanju medicinska sestra, koja kao izbeglica iz Hrvatske živi u Banjaluci, podnela je Županijskom državnom tužilaštvu u Zadru zahtev za zaštitu zakonitosti jer smatra da je presuda izrečena protiv nje grubo kršenje hrvatskog Krivičnog zakona. Taj sud je 11. novembra 1995. godine >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << presudio da je 26 optuženih Srba sa šireg zadarskog područja 1991. godine počinilo ratni zločin u mestu Škabrnja koje se u hrvatskoj ratnoj statistici navodi kao jedna od lokacija sa najviše pobijenih hrvatskih civila u vreme poslednjeg rata. Edita Rađen je dobila 15 godina zatvora "iako na sudu nije dokazano da je u momentu kada su se tamo odvijale borbe uopšte bila u Škabrnji", izjavio je za "Politiku" advokat Luka Šušak koji je u njeno ime i podneo zahtev za zaštitu zakonitosti. Brat Edite Rađen, Ernest, inače pomoćni košarkaški trener u solunskom PAOK-u, uhapšen je pre deset dana u Grčkoj na osnovu međunarone poternice iz Hrvatske, gde je osumnjičen za učešće u ratnim zločinima. Rađen je odbacio sve optužbe.
Presudu Editi Rađen potvrdio je i Vrhovni sud Hrvatske 16. juna 1998. godine. U zahtevu za zaštitu zakonitosti naveden je i slučaj Zorane Banić, takođe osuđene na zadarskom sudu. I to tri puta do sada: najpre na 20, zatim na 12 i na kraju na šest godina zatvora: "Iako ni njoj nije dokazana nijedna od inkriminacija iz optužnice. Kao ni Mirku Drači koji je dobio 20 godina zatvora. Jedini dokazi u sva tri slučaja jesu svedočenja pojedinaca koja su, po pravilu, bila neprecizna i, onako, više iz druge nego prve ruke", upozorava Šušak.
Draču je, kaže Šušak, optužio komandant Zbora narodne garde sa škabrnjskog područja Marko Miljanić da mu je ubio oca Josu Miljanića. Takođe po principu rekla–kazala. Izjavio je na sudu da mu je to javio neko ko se nije hteo predstaviti.
Šušak u obraćanju zadarskom tužilaštvu navodi da je Edita Rađen osuđena na temelju svedočenja samo jednog svedoka, Marijana Pešuta, koji je na sudu izjavio da je čuo od drugih osoba kako je medicinska sestra Edita Rađen toga dana bila u Škabrnji. "On ne navodi da je Editu on tamo video, nego da su je videli neki drugi ljudi koji su mu to rekli. Ni reči, dakle, nije rekao o tome da je ona tamo nekoga ubila, ili počinila druge zločine. Samo da je tamo bila. I to je, svejedno, bilo dovoljno zadarskom Županijskom sudu da joj odmeri 15 godina robije. Sudu ništa nije značila ni izjava dvojice ranjenih hrvatskih vojnika, na suđenju Zorani Banić, Željka Šegarića i Ivice Bilavera, da su im "medicinske sestre nakon pucnjave u Škabrnji pružile pomoć", sa ogorčenjem se Šušak osvrće na ovaj slučaj.
Šušak podseća i na izmenjenu odluku Vrhovnog suda Hrvatske u obnovljenom sudskom postupku protiv Zorane Banić, smatrajući da se optužena ne može teretiti za zločine ako im je samo prisustvovala. "Zašto onda tako nije postupljeno i kad je reč o Editi Rađen? Uostalom, prema članu 10, st. 2 Haške konvencije sanitetsko osoblje ne može odgovarati zbog učešća u nekim borbenim operacijama ako pri tom samo radi svoj posao", naglašava Šušak. Kritičan je pri tom i prema haškom sudu koji, prema njegovim rečima, nije uvažio činjenicu da je u Škabrnji došlo do oružanog sukoba između JNA i Zbora narodne garde "čiji su se vojnici povukli u selo i pucali iz kuća, pa su pri tom stradali i civili".
Šušak za takve sudske propuste tereti i haški sud "koji je u optužnici protiv Slobodana Miloševića prećutao činjenicu da su u Škabrnji bile borbe i da su, dok se pucalo iz kuća, bili izmešani civili i pripadnici ZNG-a", koristeći pri tom kao dokaz spise Županijskog suda u Zadru. "Glavni državni tužilac Mladen Bajić takođe zna za slučaj Edite Rađen i ništa nije preduzeo kako bi se u ovom slučaju poštovao zakon", upozorava Šušak.
O zahtevu za zaštitu zakonitosti povodom svog slučaja Edita Rađen je obavestila ambasade SAD, Grčke, Srbije, BiH, Amnesti internešenel, haški sud i Hjuman rajts voč.
Milan Jakšić
[objavljeno: 25.09.2006.]
