Pregovori o Kosmetu neizvesni do kraja

Izvor: Politika, 25.Okt.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pregovori o Kosmetu neizvesni do kraja

Svi shvataju da ishod nije lak, a presedan koji bi mogao da se dogodi u nedeljama koje dolaze je opasan, kaže jedan od najuticajnijih geostratega u Francuskoj

INTERVJU
Specijalno za "Politiku" od dopisnika Tanjuga
PARIZ, 24. oktobra – Tijeri de Monbrijal je jedan od najuticajnijih francuskih geostratega. Osnivač je i već 30 godina direktor Instituta za međunarodne odnose (Ifri), francuskog "think-tank" koji se bavi analizama važnih strateških pitanja savremenog >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << sveta.
U međunarodnim krugovima važi za jednog od najlucidnijih tumača međunarodnih odnosa, blizak brojnim šefovima država i povezan sa stratezima iz čitavog sveta. Njegove analize, objavljene svake godine u časopisu "Ramzes", pomažu boljem razumevanju globalnih geostrateških kretanja i uloge Francuske u njima.

Monbrijal je i osnivač i prvi direktor Centra za predviđanja i analize pri Francuskom ministarstvu spoljnih poslova. Njegova knjiga "Akcija i svetski sistem" iz 2003. godine, u kojoj razvija sopstvenu teoriju tumačenja međunarodnih odnosa, upravo je objavljena na srpskom i biće predstavljena na Sajmu knjiga u Beogradu, u prevodu profesora Predraga Simića, ambasadora Srbije u Parizu.

Kosovo i Metohija je jedno od važnih geostrateških pitanja kojima se Monbrijal bavi u ovoj knjizi.

"Pitanje Kosova je mnogo važnije od samog Kosova. Famozna 'međunarodna zajednica' (uvek je pominjem pod znacima navoda) obavezna je da se bavi ovim pitanjem, a posebno Evropljani. Kao i u slučaju Iraka, od trenutka kada reagujete treba da snosite posledice.

Bombardovanje Jugoslavije 1999. godine od strane NATO-a bez presedana je, zato što smo intervenisali da izmenimo stanje stvari u političkom entitetu koji se nije menjao već šest vekova (Kosovo i Metohija u Srbiji)", kaže Monbrijal.

– Presedan koji bi mogao da se dogodi u nedeljama koje dolaze takođe je opasan. Ovde smo u drugačijem kadru nego kada je reč o Crnoj Gori ili Makedoniji. Svi shvataju da ishod nije lak. Kada pregovarate o ovako složenom pitanju kao što je budući status Kosova, primorani ste da uzmete u obzir kratkoročne zahteve. Ali, ako Kosovo postane nezavisna država, to otvara Pandorinu kutiju. U srednjem i dugom roku jasno je da situacija može da bude gora. Svi problemi koji se postavljaju očevidni su, iako ne govorimo otvoreno o tome.

Srpskoj strani se stalno nameće pritisak kao da je ishod pregovora koje vodi sa kosmetskim Albancima o budućem statusu pokrajine već unapred poznat...

– Ishod pregovora nikada nije unapred poznat. Pregovori su pregovori do poslednjeg časa. Istorija je puna pregovora u kojima su strane sa slabijom pozicijom uspele da postignu manje loš rezultat nego što se očekivalo. Ono što danas nije moguće, to će, možda, biti moguće sutra. Postoji, naravno, osećaj hitnosti zato što ova teritorijalna neizvesnost ne može večno da se nastavi.

Koje posledice bi eventualna nezavisnost Kosmeta mogla da ima?

– U deceniji devedesetih je najveći broj ljudi govorio da je nemoguće menjati granice u Evropi, a granice su promenjene. Kad pogledate istoriju, u Evropi nikad nije prošlo 50 godina bez promene granica. Problem je to što je jedna stvar promena granica koje rekonstituišu entitete koji su već postojali kao celina, a sasvim druga je promena granica koja znači razdvajanje teritorije tako stare kao što je Kosovo u Srbiji.

Ako to uradimo, zašto ne bismo mogli da pretpostavimo da za 20 godina, na primer, ukoliko bude postojao neodoljiv pritisak, ne bi ponovo moglo da dođe do rekompozicije teritorije i stvaranja velike Albanije s Kosovom i delom Makedonije, bez obzira na to šta danas kažu političari.

Ako uzmete primer bivšeg Sovjetskog Saveza, to otvara mogućnost svih mogućih teritorijalnih izmena. Zašto, onda, Južna Osetija ne bi imala pravo da se odvoji od Gruzije i da se priključi Severnoj Osetiji i – Rusiji. Ako ostanemo u domenu bivše Jugoslavije, zašto u ime principa o samoopredeljenju, ako je to doista iskren argument, Republika Srpska ne bi imala pravo na nezavisnost i da sutra traži da se priključi Srbiji.

• Da li Francuska vidi interes u tome da Kosmet bude nezavisan?

– Ne vidim koji bi to bio interes Francuske da radi na stvaranju nezavisne države Kosovo. Stav Francuske zavisi od globalne vizije – a to je evolucija Evrope u celini i Balkana u njoj.

Za Kosovo imamo očigledan problem – to je teritorija na kojoj gotovo više nema Srba. To je veliki problem. Etničko čišćenje koje su Srbi sproveli pod Miloševićem posle bombardovanja NATO-a izazvalo je recipročnu reakciju. Rezultat toga je da je Srba danas veoma malo na Kosovu. Jedna moja saradnica, koja je nedavno tamo boravila, bila je pogođena uslovima u kojima žive, izolovani, u strahu.

• To se, međutim, ne vidi u francuskim medijima.

– Nažalost, ponašanje Srba pod Miloševićem stvorilo je izuzetno negativnu sliku Srbije u ostatku sveta i pored toga što je odranije imala pozitivan imidž, naročito u Francuskoj, zbog odnosa u Prvom svetskom ratu. Srbija danas strašno pati od te negativne slike. Rezultat je da su Srbi koji su ostali danas na Kosovu u veoma nesrećnom položaju. Jedan od razloga što se to ne vidi u medijima valja potražiti u činjenici da je tu u pitanju ideologija.

• O kojoj ideologiji je reč?

– Od pada Berlinskog zida našli smo se u procepu između dva principa – nepovredivosti granica i prava naroda na samoopredeljenje. Ta dva principa nisu kompatibilna i krajnje su neodređena. Svaka država koristi argumente koji su u funkciji njenih interesa. Kada u francuskoj štampi novinari pišu o pravu naroda da sam odlučuje, oni u to doista veruju. To je ono što se zove ideologija – oni veruju u to. Ja, međutim, ne verujem. Mislim da je to veoma opasan princip. Princip naroda da odlučuje o sebi jeste apstraktan koncept i njegova primena može biti izuzetno opasna. To je u svakom slučaju ideološki koncept. Francuska se u 19. veku predstavljala kao barjaktar principa naroda da sam odlučuje, a to je u velikoj meri ideologija koja je služila da se nametne uticaj Francuske u Evropi.

Ana Otašević

[objavljeno: 25.10.2006.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.