Pola veka blagostanja

Izvor: Blic, 21.Mar.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pola veka blagostanja

Zamislite da možete da putujete i živite bilo gde u Evropi, da u svom mestu prebivališta možete čak da se kandidujete za parlament iako niste državljanin zemlje u kojoj živite, da vaše zdravstveno osiguranje i vozačka dozvola važe gde god da se krećete po svom kontinentu, da ne morate da menjate novac, da su vam avionske karte u proteklih deset godina pojeftinile za 40 odsto, a telefoniranje za 80 odsto u proteklih 20 godina.

Koliko god to zvučalo nemoguće za nas koji živimo >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u Srbiji, ovo je svakodnevica jednog Evropljanina. Vodeći svetski mediji, poput „Tajma" i Bi-Bi-Sija, birali su uoči 50-godišnjice Unije najbolje što je ona ponudila svojim građanima.

Izbor je bio težak, budući da je za pet decenija zajednica koja se neprestano uvećavala i usložnjavala uspela svojim građanima da obezbedi boljitak u gotovo svim aspektima života - od radnog prava i socijalne zaštite, to slobodnog i olakšanog putovanja i čistije životne sredine.

U sada već stara vremena, evropski putnici su morali da se muče s raznim valutama, granicama i carinskim kontrolama, pa čak i vagonima različitih dimenzija.

Danas postoji samo jedna valuta - evro, koja važi u većini evropskih država, dok su granični prelazi ukinuti između 15 zemalja koje poštuju Šengenski sporazum. Turisti imaju puno zdravstveno osiguranje ukoliko im u bilo kojoj članici EU iznenada zatreba lekarska pomoć. Vozačka dozvola izdata u jednoj zemlji EU važi i u svim ostalim. Ukoliko putujete s agencijom, ona mora da vas vrati kući čak i ako u međuvremenu firma propadne.

Evropljani danas, pedeset godina posle potpisivanja sporazuma u Rimu, mogu da rade i žive gde god hoće u granicama EU. Tu mogućnost je iskoristilo čak 15 miliona Evropljana. Državljanin jedne članice EU koji živi u drugoj članici ima ista prava i socijalnu zaštitu kao svi ostali državljani te zemlje, a može čak i da se kandiduje na lokalnim izborima za Evropski parlament.

EU je uklonila sve barijere na polju konkurencije u vazdušnom saobraćaju krajem prošlog veka. Posledica - između 1992. i 2000. godine cene avionskih karata su pale za 40 odsto. Istovremeno, putnici imaju na raspolaganju mnogo više prevoznika i destinacija, dok je broj maršruta koje povezuju članice EU porastao za gotovo 50 odsto. Izgrađeni su graditeljski giganti poput mosta Oresund između Kopenhagena i Malmea, tunel ispod Lamanša, a planira se i prokop tunela ispod Gibraltara koji bi povezao Evropu sa Afrikom.

Svaki stanovnik 15 starih članica Unije ima pravo da živi, radi i penzioniše se u drugoj zemlji EU, a te slobode će postepeno važiti za građane 12 država koje su se pridružile Uniji od 2004. Rimski ugovor sadrži princip istih plata za isti posao za muškarce i žene, dok Povelja o osnovnim pravima iz 2000. daje radnicima pravo na mobilnost rada, kolektivni ugovor i ista prava.

EU se izborila za čistiji vazduh, čistije reke i plaže. Tako je Direktiva o preradi otpadnih voda u gradskoj sredini dovela do dramatičnog poboljšanja kvaliteta vode u rekama u proteklih 30 godina, što je, između ostalog, doprinelo povratku vidri na britansko selo. Drugi zakoni su znatno smanjili problem kiselih kiša - Velika Britanija, koja je nekad važila za „evropsku aljkavušu", smanjila je emisiju sumpora za čitavih 73 odsto između 1990. i 2002. Iako pre 30 godina većina britanskih plaža nije zadovoljavala Direktivu o čistoći vode za kupanje, danas 98 plaža može da se pohvali prelaznom ocenom.

Evropska uprava za bezbednost hrane osnovana je 2002, a 2006. je pooštrila propise o etiketiranju namirnica. Od tada etikete moraju da sadrže naznake kao što su „nizak procenat masti" i „snižava holesterol".

Pet evropskih tekovina

Bolji fudbal: Započeta kao Evropski kup 1955, na kome je u početku dominirao Real Madrid, Liga šampiona danas ima svoju publiku od Minska do Munstera. Osim toga, presuda Evropskog suda da igrači po isteku ugovora mogu da idu iz kluba u klub, omogućio je vrhunskim timovima da postanu skupljači međunarodnih talenata.

Mir: Amerikanci su prvo pomoću Maršalovog plana, a zatim NATO-a položili kamen temeljac miru, ali je EU ta koja je obezbedila Zapadnoj Evropi najspokojnijih 60 godina u istoriji. Primera radi, Francuska i Nemačka su vodile ratove u tri svoje generacije pre sklapanja Rimskog ugovora.

GSM: Globalni sistem mobilnih telekomunikacija danas je standard u mobilnoj telefoniji koji ne bi bio moguć bez odluke EU iz 1987. da usvoji zajednički standard za digitalnu mobilnu telefoniju.

Erazmo: Od 1987. godine do danas preko milion i po studenata učestvovalo je u Evropskom programu razmene „Erazmo". Program doživotnog obrazovanja EU ima budžet od devet milijardi dolara za narednih sedam godina s ciljem povećanja saradnje u oblastima kao što su razmena studenata i obrazovanje odraslih.

Optimizam na istoku: Odluka da se posle pada Berlinskog zida ponudi članstvo bivšim komunističkim zemljama Istočne Evrope, predstavljala je hrabar i dalekovid potez rukovodstva EU. Sada se 11 bivših sovjetskih republika i država istočnog bloka nalazi u EU i granice demokratije i slobodnog tržišta su pomerene na istok dalje nego što je iko mogao da zamisli te 1957. godine.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.