Pohod SAD: Štit u Poljskoj, baza u Gruziji

Izvor: Glas javnosti, 21.Avg.2008, 07:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pohod SAD: Štit u Poljskoj, baza u Gruziji

Sad više nema dileme: SAD instaliraju svoj „štit“ u istočnoj Evropi. Američka državna sekretarka Kondoliza Rajs i poljski ministar inostranih poslova Radoslav Šikorski potpisali su juče u Varšavi sporazum o razmeštanju raketne baze američkog antiraketnog štita u Poljskoj. Prema tom sporazumu, SAD će u vojnoj bazi Redzikovo na severu zemlje instalirati do 2012. godine 10 raketa presretača balističkih projektila. U bazi će pored američkih biti i poljski vojnici, baza neće imati >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << eksteritorijalni status i u njoj će važiti poljski zakoni. Zajedno sa radarom u Češkoj, u vojnom poligonu Brdi južno od Praga, raketna baza u Poljskoj kompletiraće evropsku komponentu američkog štita protiv raketa iz potencijalne opasnosti iz Azije.

Na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsednikom Poljske Lehom Kačinjskim, Kondoliza Rajs je istakla da je Poljska za SAD jedan od najvažnijih saveznika. Po njenim rečima, baza protivraketne odbrane Poljske „će omogućiti borbu protiv pretnji 21. veka, koje mogu da budu države kakve su Iran ili Severna Koreja“. Ona je, takođe, još jednom ponovila da američki raketni sistemi nisu usmereni ni prema kojoj konkretnoj zemlji i da nikoga ne ugrožavaju.

Prema predračunima, suma koju će utrošiti Vašington za ovaj štit u istočnoj Evropi dostiže 20 milijardi dolara. SAD će, u skladu sa sporazumom, pružiti i materijalnu pomoć Poljskoj. Svi programi modernizacije armije Poljske procenjuju se na 80 milijardi dolara.

ZAHTEV MERKELOVE RUSIJI

BERLIN - Nemačka kancelarka Angela Merkel energično je juče zahtevala od Rusije da počne s najavljenim povlačenjem svojih trupa iz Gruzije. „Alfa i omega u čitavoj situaciji je da Rusija više ne sme da odugovlači s povlačenjem svojih trupa iz Gruzije“, rekla je Merkelova na sednici nemačke vlade, na kojoj je šef nemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer izvestio o situaciji u kriznom regionu i savetovanju ministara inostranih poslova zemalja NATO juče u Briselu. Zamenik portparola vlade Tomas Šteg je, povodom situacije u kriznom regionu, ocenio da nema dokaza za to da je povlačenje ruskih trupa iz Gruzije stvarno i počelo.“To je potpuno nezadovoljavajuća situacija“, rekao je Šteg, naglasivši da ne sme da bude daljeg odugovlačenja i da se povlačenje trupa mora okončati u petak, u 24 sata.

GIHT: RIZIČNO PRIMITI GRUZIJU U NATO

Ministar inostranih poslova Belgije Karel de Giht doveo je u pitanje mogućnost da Gruzija dobije status države-kandidata za članstvo u NATO zbog vojnih dejstava koje je u Južnoj Osetiji preduzelo njeno rukovodstvo. „Primati (za člana NATO) zemlju koja je ispoljila sebe nekontrolisanim akcijama, samo po sebi je rizično“, prenosi reči ministra list Soar. To je prva javna izjava tako visokog zvaničnika jedne od zemalja NATO nakon što je u utorak na zasedanju Alijanse data vrlo žestoka ocena akcija Rusije u Južnoj Osetiji. Po rečima Gihta, to je element koji mi treba da ocenimo u decembru“, kada se u Briselu sastanu ministri spoljnih poslova 26 zemalja-članica NATO. Oni treba da ocene spremnost Gruzije i Ukrajine za priključenje Planu akcija za članstvo u Alijansi. Na Bukureštanskom samitu NATO obema državama obećano je članstvo u NATO bez isticanja konkretnih rokova njihovog mogućeg prijema u ovaj vojno-politički blok.

POGINULI, RANJENI...

Gubici ruske vojske u Južnoj Osetiji su: 64 poginula i 323 ranjena, rekao je juče na pres-konferenciji u Moskvi zamenik načelnika Generalštaba Anatolij Nogovicin. Juče je istovremeno i Gruzija saopštila podatke o gubicima: poginulo je 215, od kojih 13 saradnika Ministarstva unutrašnjih poslova, 133 vojnika i 69 civila, a ranjeno je 1469, rekao je novinarima predsednik parlamentarnog odbora za odbranu i bezbednost Givi Targamadze.

A predstavnica vlasti u Chinvaliju Irina Gagoljeva je saopštila: „U napadima gruzijskih snaga na Južnu Osetiju od 8. avgusta poginulo je 1.492 stanovnika“. Prema njenim rečima, broj poginulih odnosi se na glavni grad Južne Osetije i predgrađa. Gagoljeva je, istovremeno, ruskoj agenciji RIA Novosti rekla da je gruzijska vojska zarobila najmanje 170 stanovnika Južne Osetije, za koje je rekla da su civili.

PREKO HUMANITARNE POMOĆI DO POMORSKE BAZE U POTIJU

Pod izgovorom humanitarne pomoći luka Poti se može pretvoriti u američku pomorsku bazu. Zamenik načelnika Generalštaba ruske vojske general-pukovnik Anatolij Nogovicin izjavio je da, prema podacima koje ima, planirano da krajem avgusta u Crno more uđu brodovi SAD, Kanade i Poljske. Tu informaciju posredno je potvrdio predstavnik Pentagona Brajan Vitmen, koji je saopštio da SAD proučavaju mogućnost korišćenja vojnih brodova za pružanje humanitarne pomoći Gruziji.

Međutim, Turska je nedavno odbila da dozvoli prolaz u Crno more kroz moreuze Bosfor i Dardaneli dvoma brodovima američkih vojno-pomorskih snaga, koji su po naredbi Džordža Buša trebalo da hitno iz Sredozemnog mora, gde su se nalazili, krenu u humanitarnu misiju u Gruziju. Reč je o brodovima „Komfort“ i „Mersi“. Prema objašnjenju MIP Turske, u skladu s Konvencijom iz Montrea, maksimalni teret brodova koji mogu da prođu kroz moreuz ne može da pređe 45 hiljada tona, a ta dva američka broda imaju po 69 hiljada tona.

Pojavilo se logično pitanje: zašto da se ne unajmi teretni brod? Na taj način Amerikanci jednim hicem ubijaju nekoliko zečeva. Zasad se Gruziji u zapečaćenim kontejnerima nepoznata „humanitarna pomoć“ dostavlja transportnim avionima. Ali, gruzijska luka Poti se uskoro može pretvoriti faktički u američku vojno-pomorsku bazu. Uostalom, gruzijski predsednik Sakašvili je nedavno saopštio da je to dogovoreno s Amerikancima, ali je Vašington (tada) demantovao.

SAKAŠVILI IZGUBIO

MOSKVA - Predsednik Saveta federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) Sergej Mironov izjavio je da bi pitanje statusa otcepljenih gruzijskih autonomija Južne Osetije i Abhazije mogao biti rešen u doglednoj budućnosti, a da posle napada na Južnu Osetiju 8. avgusta „ne može biti govora“ da ostaju u sastavu Gruzije. „Posle onoga što je uradio (gruzijski predsednik Mihial) Sakašvili, posle strašne agresije, ne može biti govora da Abhazija i Južna Osetija ostaju u sastavu Gruzije“, rekao je Mironov u Vladikavkazu u ruskoj republici Severnoj Osetiji, gde je dopremljena pomoć ruskih regiona za Južnu Osetiju.

U Rusiji obećavaju da će na ovu novost odgovoriti vojno-tehničkim merama. Već juče je u ruskim medijima objavljeno da je moguće razmeštanje raketnih sistema u Belorusiji, a takođe i u Kalinjingradu.

Nakon konačnog sporazuma SAD i Poljske, Moskva ostaje uverena da je američka protivraketna odbrana (PRO) u istočnoj Evropi uperena protiv Rusije. Ranije je Rusija stavila do znanja da će u slučaju pojave ovih američkih sistema pored njenih granica, Moskva odgovoriti ne diplomatskim, već vojno-tehničkim metodama. Jedna od varijanti može biti postavljanje taktičkih raketnih sistema „iskanda“ u Kalinjingradskoj oblasti ili Belorusiji. Osim toga, na sastanku predsednika Rusije i Belorusije Dmitrija Medvedjeva i Aleksandra Lukašenka u utorak u Sočiju, dogovoreno je da se stvori zajednički sistem PVO.

Nakon potpisivanja poljsko-američkog sporazuma on treba da bude ratifikovan u parlamentu i potpisan od strane predsednika Leha Kačinjskog.

I Česi i Poljaci nadaju se da će američki štit vremenom postati integralni deo zajedničke protivraketne odbrane NATO.

Vašington i Varšava spremni su da omoguće Rusiji, koja ih oštro optužuje da je štit uperen protiv nje, redovne inspekcije, ali poljska vlada traži da međunarodni posmatrači recipročno dobiju pristup u ruske baze u oblasti Kalinjingrada, na granici sa Poljskom.

SAD su se obavezale da će u Poljskoj razmestiti za stalno do 2012. godine i jednu bateriju modernog protivraketnog sistema „patriot“ koja bi štitila Varšavu od napada raketa srednjeg i kratkog dometa.

Rusija je, kada je prošle nedelje parafiran američko-poljski sporazum, zapretila da Poljska, kada pristaje na američku vojnu bazu, mora da računa s tim da će biti prva na udaru u slučaju eventualnog sukoba.

Vašington i Varšava dogovorili su se takođe da Poljska do 2018. godine dobije mogućnost da po povoljnim uslovima kupi od SAD toliko baterija „patriota“ koliko će joj biti dovoljno da pokrije protivraketnu odbranu cele zemlje.

Kondoliza Rajs je juče potpisala i nezavisnu političku deklaraciju u kojoj se SAD obavezuju da će priteći vojno u pomoć Poljskoj na svaku pretnju od strane neke treće zemlje.

„Sporazum stavlja Poljsku među američke saveznike najvišeg reda“, ocenila je uoči potpisivanja sporazuma šefica američke diplomatije.

Kondoliza Rajs ocenila je po dolasku u Varšavu da taj sporazum znači da je Poljska postala za SAD saveznik najvišeg reda.

Iako je tokom godinu i po dana pregovora većina Poljaka odbijala američki štit, sukob u Gruziji i strah od moćnog suseda, kao i to što je vlada uspela u zamenu za pristanak na bazu da dobije od SAD veće garancije za bezbednost Poljske nateralo ih je da promene mišljenje.

Prema najnovijoj anketi za današnju Gazetu viborču čak 63 odsto Poljaka odobrava odluku svoje vlade da na štit pristane, iako istovremeno 60 odsto priznaje da će razmeštanje 10 američkih raketa presretača svakako povećati rizik Poljsku da je napadne Rusija.

Čak 87 odsto Poljaka nada se da će prihvatanje američke baze ojačati savezništvo Varšave sa Vašingtonom i onako kako je to formulisala Kondoliza Rajs pretvoriti ga u savezništvo najvišeg reda. Definitivni pristanak na štit, kao i u Češkoj, daće tek ratifikacijom parlament.

Za razliku od češkog premijera Mireka Topolaneka koji će imati muke da prikupi dovoljno poslaničkih glasova za američki radar u poligonu Brdi južno od Praga, Donald Tusk može da računa da će rakete štita proći u parlamentu glatko, jer je za američku raketnu bazu i većina opozicije.

Zbog posete šefice američke diplomatije Kondolize Rajs i sporazuma SAD i Poljske o raketnoj bazi američkog antiraketnog štita, protestovala je ispred sedišta poljske vlade grupica protivnika američke baze, prenosi Beta.

Kada je Kondoliza Rajs stigla u vladu da sa svojim poljskim kolegom Radoslavom Šikorskim potpiše sporazum dočekalo je skandiranje demonstranata „Moskva je već bila, ne želimo Vašington“ i „Ne američkim bazama“, preneli su poljski mediji.

Demonstranti koje je okupila poljska inicijativa „Stop ratu“ razvili su i transparente „Ne želimo da budemo meta“, „Nećemo da budemo plaćenici imperije Buša“ i „Zaustavite američke rakete“.

Demonstracije su najavljene i ispred Ambasade SAD u Varšavi, kazao je novinarima Andžej Žebrovski.

Mislim da Putinu i Medvedovu sada nije lako, pogotovo kad im preti Merkelova, to komunisticko dete koje se pretvorilo u kapitalisticko-fasisticki monstrum. Janjicari su uvek bili najgori, imamo ih i mi danas pun kufer u Srbiji krenuvsi od Borisa Tadica pa nadalje. Ruski grizli umiru od straha, tresu im se noge i ne mogu da hodaju. Ruska vojska od silnog straha ostavlja tenkove i opremu i bezi nazad u rusiju, nastala prava bezanija. Najebali smo mi kraj ovakovih zastitnika.

mislim da se savremeni imperijalisti i kolonijalisti igraju vatrom jer rusija se budi doduše za nas možda i kasno ali za njih na vreme bude li se gruzija silila snagom svojih "prijatelja " mogla bih lako nestati sa mape jer rusi još uvek dovoljno velika sila da mogu biti gazde u svom dvorištu a što se tiče ovih drugi potsetio bih da je propalo carstvo aleksandra makedonskog rimsko carstvo nije bolje prošlo ni otomansko kao i napoleon i hitler pa neće ni oni.

Nadam se da Rusi nisu naivni i glupi kao sto su Srbi.

Namervani americki PRO je samo reseto za uznemiravanje mede Sibirskoga i nista vise.

Taj PRO nije ni testiran a sve i d ajeste sve da i imaju amerikanci lovu za platiti taj PRO mora jos da se testira i najbrze sto bi moglo da se vremenski instalise je do 2012-15g.Pa sve da je i ovoga momenta postavljen i npr.testiranje proslo NISTA znacajno nebi narusilo postojecu ravnotezu straha izmedju Rusije i NATO.

Rusija ima najjace podmornice koje u svakom momentu mogu ne samo ameriku vec ceo svet pretvoriti za tili cas u pepeo.S tih podmornica moze se da tuce svaka tacka na zemlji a kao sto znamo podmornice je tesko detektovati a kamoli unistiti.

Pa sve da Rusi emaju te podmornice naoruzne s smrtonosnim teretom Rusija OPET moze s kanonadom raketa da zapad sravni s zemljom u svkom momentu.Tu ovaj nameravani PRO nemoze skoro nista da spreci a posebno ne najnovije Ruske Topolje Bulava i RS-24 koje za razliku od starih raketa mogu da menjaju pravac leta i izbegnu svaki PRO dosadasnji a tesko ce ikada u dogledno vreme ameriak ili bilo ko da napravi PRO za uspesno unistavanje-presretanje Bualva Topolj i RS-24.

Zlo-ameriak s svojim trabantima SAMO pokusavaju da zavade s Evropom i Rusiju da pokusaju d aizoluju i s izolacijom da je oslabe .,....itd.Naravno da to TESKO mogu postici posebno zato jer je SAD u starsno silaznoj putanji i svakoga meseca narednoga sledi americi nevidjene nevolje ekonomske i slicno.A Rusiaj Kian Indiaj Brazil sve jace i jace........

Neko gore spomenu da je Njemacka anti-ruski nastrojena (kancelarka Merkel)to nije tacno jer treba videti cinjenice na terenu............Njemacka ZESTOKO zavisi od Ruskih energenata kao i cela EU.Njeamcka zna svoje interese i zna da bez Ruskih energenata nema zivota .............a ameriak ih nema sve da i ima Njemacka nebi dobila.

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.