Izvor: Politika, 26.Feb.2014, 18:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pisac otkrio ubicu Ulofa Palmea

Prema saznanjima Stiga Lašona, švedskog premijera je ubio švedski obaveštajac povezan sa režimom aparthejda

Prema izveštajima agencija

Stokholm – Istraživanje autora bestseler trilogije „Milenijum” pokazalo je da je nekadašnjeg premijera Švedske Ulofa Palmea ubio bivši švedski obaveštajac povezan sa južnoafričkom tajnom službom.

Slavni pisac Stig Lašon je, kako je izvestio list „Svenska dagbladet”, sledio trag koji ga >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << je odveo do Bertila Vedina, za koga se odavno sumnjalo da je radio za južnoafričku tajnu službu za vreme aparthejda. Palme, koji je ubijen 1986. na ulici u Stokholmu dok se sa suprugom vraćao iz bioskopa, bio je oštar kritičar politike aparthejda.

Lašon je pre smrti 2004. policiji predao 15 kutija sa dokumentima o ubistvu premijera pri čemu je Vedina označio kao atentatora. Kako prenosi AFP, Vedinovo ime se pojavljuje i u izveštajima zvanične istrage koja je sprovedena tokom devedesetih. Vedin je, međutim, izjavio za pomenuti švedski list da nema veze sa tim događajima.

„Nemam šta da izgubim od istine jer, srećom, nisam ubica”, kazao je Vedin.

Lašonovo istraživanje objavljeno je pred sutrašnju 28. godišnjicu od pogibije Palmea. Autor, čija je trilogija „Milenijum” prodata u više od 75 miliona primeraka i prevedena na preko 30 jezika, predano je tragao za organizacijama ekstremne desnice za koje je verovao da su bile umešane u ubistvo socijaldemokratskog premijera.

„Palmeova smrt je postala prioritet za Stiga”, izjavila je dugogodišnja Lašonova partnerka Eva Gabrijelson.

Pisac je u jedom od svojih dokumenata zabeležio da mu je jedan izvor opisao Vedina kao osobu za kontakt sa ubicom, dok mu je drugi za njega rekao da je jedan od najboljih profesionalnih ubica u Evropi.

Kerstin Skarp, zamenica glavnog tužitelja Švedske, zadužena za dosije Palme, izjavila je da Vedin „nije trenutno pod istragom”.

Palme je bio dva puta premijer Švedske, od 1969. do 1972. i od 1982. do pogibije 1986. u 59. godini. Atentat nikada nije razjašnjen zbog čega su godinama kružile različite teorije o ubistvu uključujući onu da je premijer nastradao od ruke kurdskih separatista. Ipak, njegova smrt najčešće se povezivala sa zagovornicima rasne segregacije. Sredinom devedesetih se sumnjalo na tajnu špijunsku organizaciju Južne Afrike i njenog ozloglašenog lidera Krejga Vilijamsona koji je negirao ove optužbe.

objavljeno: 26.02.2014.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.