Pakao Jemena

Izvor: Vesti-online.com, 24.Nov.2018, 01:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pakao Jemena

Potresni snimci brutalnog građanskog rata u Jemenu godinama obilaze svet, ali toliko malo empatije za strašnu tragediju ljudi u toj zemlji retko se viđalo u istoriji. Više od 22 miliona ljudi preživljava od humanitarne pomoći, 13 miliona je izloženo gladi, više od 85.000 dece je umrlo od gladi i bolesti, upozoravaju Ujedinjene nacije.

Građanski rat u Jemenu je počeo 2015, a vodi se između dve strane, separatista sa juga, zajedno sa snagama odanim vladi Abd Rabo Mansur >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << el Hadija, i Hutima zajedno sa snagama odanim bivšem predsedniku Ali Abdulah Salihu koji je nedavno likvidiran u prestonici. Al Kaida na Arabijskom poluostrvu i Islamska Država su, takođe, uključene u sukob, pri čemu Al Kaida kontroliše delove teritorije Jemena.

Ali, ovaj rat ima i regionalni karakter jer u njemu učestvuju direktno i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati na strani sunitske armije, te Iran koji podržava Hute, šiitsku manjinu u toj zemlji. Evropa i SAD uglavnom ćute, ne želeći da se odreknu lukrativnih ugovora o prodaji naoružanja Rijadu i Abu Dabiju.

Teritorija koja leži unutar granice Jemena je jedna od najstarijih kolevki civilizacije na Bliskom istoku. Bila je to jedna od najplodnijih zemalja na Arapskom poluostrvu, u vreme kada su kiše padale češće zbog visokih planina. Ali, zbog pada prirodnih resursa, uključujući i naftu, Jemen i njeno stanovništvo su danas veoma siromašni.

Ipak, država poseduje bitan strateški položaj na vrhu jugozapadne Arabije. Nalazi se uz glavni morski put koji vodi od Evrope do Azije, u blizini najprometnije linije pomorskog transporta kod Adenski zaliv.

Milioni barela nafte prođe svakodnevno u oba smera, ka Mediteranu kroz Suecki kanal i iz rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji ka tržištu Azije. Jemenska luka Aden je bila jedna od najprometnijih na svetu u 20. veku.

Današnji Jemen stvaran je tokom procesa ujedinjenja severnog i južnog dela zemlje koji je trajao od maja 1988. preko potpisivanja ugovora o ujedinjenju novembra 1989. Ujedinjenje je svečano proglašeno 22. maja 1990. Istorijski, Severni Jemen (Sana), koji je uspeo da sačuva suverenost i da nikada ne postane posed neke evropske sile, bio je šiitska monarhija. Južni Jemen (Aden), međutim, bio je britanska teritorija, čiju je sudbinu vekovima određivao izuzetan strateški položaj na ruti koja je povezivala britansku Indiju s metropolom. I posle ujedinjenja zemlje, maja 1990, duboka podvojenost nekadašnjeg Severnog i Južnog Jemena nije prevaziđena.

Stanovništvo Jemena je u potpunosti islamsko, ali podvojeno na sunite kojih ima, prema procenama, do 55 odsto, i šiite koji sačinjavaju ostatak stanovništva. Podele između sunita i šiita su zasnovane na dugotrajnim verskim sukobima koji su počeli kao spor oko naslednika proroka Muhameda. Dok šiiti veruju da je njegov rođak trebalo da ispuni ulogu Muhameda, suniti podržavaju Muhamedovog bliskog prijatelja i savetnika, Abu Bekra, prvog kalifa islamske nacije. Istovremeno, tokom proteklih decenija, stroge i puritanski Salafi i vehabije su postali sve više uticajniji u Jemenu.

Vašington je najavio održavanje mirovnih pregovora o Jemenu početkom decembra u Švedskoj dok UN izaslanik boravi u Sani i dok se vode borbe za kontrolu nad strateški važnim gradom Hodeidom.

Pregovori jemenske vlade koju podržava vojna koalicija na čelu sa Saudijskom Arabijom i pobunjenih Huta koje pomaže Iran održaće se "početkom decembra" u Švedskoj, rekao je američki ministar obrane Džim Matis. Informacija dolazi nedugo nakon dolaska UN izaslanika Martina Grifitsa u jemensku prestonicu Sanu koja je u rukama pobunjenika.

Jemen je zapravo podeljen popola, provladine snage kontrolišu jug i dobar deo središta zemlje, a pobunjenici Sanu, sever i velik deo zapada, pa tako i Hodeidu. Huti su rekli da su spremni za prekid neprijateljstva ako provladina koalicija prekine napade.

Nastavak na Vesti-online.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.