Obeležava se 25 godina od pada Vukovara

Izvor: N1 televizija, 18.Nov.2016, 09:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Obeležava se 25 godina od pada Vukovara

Hrvatska u prisustvu državnog vrha obeležava 25 godina od pada Vukovara, odnosno Dan sećanja na vukovarske žrtve. Jedinice JNA su na današnji dan 1991. godine ušle u Vukovar, čine su završene tromesečne borbe u kojima su poginule hiljade ljudi, a skoro čitav grad je razrušen.

Program pod sloganom "Vukovar - mesto posebnog pijetata" počeo je ispred Opšte bolnice u Vukovaru, a posle komemoracije u krugu bolnice krenula je kolona sećanja do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << groblja žrtava Domovinskog rata.

Uz veliki broj branitelja i građana iz svih krajeva Hrvatske i inostranstva, okupio se i državni vrh - predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsednici Sabora i Vlade Božo Petrov i Andrej Plenković, ministri, poslanici i čelnici stranaka, kao i predstavnici Katoličke crkve predvođeni zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem.

"Jedinstvo koje vidimo danas u Vukovaru neka bude podsticaj za budućnost", poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković u Vukovaru.

Predstavnici državnog vrha i brojnih udruženja položili su vence na mestu masovne grobnice na Ovčari.

Ratni sukobi počeli su 13. avgusta 1991, a JNA je zauzela grad 18. novembra. Vukovar je bio prvi grad iz kojeg su borbom potisnute hrvatske snage. Borbe za Vukovar trajale su 86 dana, a u njima je, kako se procenjuje,poginulo između 3.000 i 5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno 90 odsto grada.

Prema procenama, u Vukovaru se danas očekuje oko 100.000 ljudi. Već pre 7 sati počeli su da pristižu građani koji će se pokloniti vukovarskim žrtvama.

U opsadi Vukovara učestvovalo je oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika teritorijane odbrane i paravojnih snaga, dok su hrvatske snage, prema procenama, najpre brojale 1.800 ljudi, ali su vremenom narasle.

Sa hrvatske strane komandant odbrane Vukovara bio je Mile Dedaković Jastreb, a komandant kriznog štaba Tomislav Merčep. Komandant snaga JNA na početku vojnih operacija u Vukovaru bio je Bajo Bojat, a zamenio ga je pukovnik Mile Mrkšić, komandant Operativne grupe "Jug". General Andrija Biorčević bio je komandant jedinica Novosadskog korpusa JNA na vukovarskom ratištu.

Ukazom Predsedništva SFRJ, na svečanosti 7. decembra 1991. u kasarni "Maršal Tito" u Beogradu dodeljeno je 260 odlikovanja i priznanja vojnicima i starešinama koji su učestvovali u "operaciji Vukovar" i po 75 ordena i medalja za hrabrost. U više činove je unapređeno 40 vojnika i starešina, uz 34 vanredna unapređenja.

Civilna vlast u Vukovaru je uspostavljena početkom decembra 1991. godine. Doneta je odluka da Vukovar bude administrativni centar "Srpske oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema". Predsednik "vlade" te oblasti bio je Goran Hadžić, a Slavko Dokmanović bio je predsednik Skupštine opštine Vukovar i član te "vlade".

U organizaciji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Budimpešti su 8. avgusta 1992. predsednici vlada SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Panić i Mate Granić potpisali Sporazum o razmeni ratnih zarobljenika. Na osnovu tog sporazuma i na osnovu sporazuma od 28. i 29. jula, koje su potpisali drugi predstavnici SRJ i Hrvatske, Vlada SRJ je 14. avgusta donela odluku o repatrijaciji zatvorenih lica iz Hrvatske, učesnika oružanih sukoba.

Istog dana, u prisustvu predstavnika UNPROFOR, ta odluka je sprovedena kod mesta "Jelenovo" (Sarvaš).

Ratni zločini u Vukovaru

Za zločine u Vukovaru Međunarodni tribunal u Hagu je optužio nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA - Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsednika "vlade" te oblasti Gorana Hadžića.

Dokmanović je uhapšen u junu 1997, a godinu dana kasnije izvršio je samoubistvo u pritvorskoj jedinici Tribunala. Mile Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, Veselin Šljivančanin pravosnažno na 10 i u međuvremenu je pušten na prevremenu slobodu, a Miroslava Radića haški Tribunal je oslobodio krivice.

Haški optuženik Goran Hadžić je od 16. jula 2004, kada je otpečaćena optužnica protiv njega, bio u bekstvu do jula 2011. kada je uhapšen i izručen Tribunalu u Hagu, gde mu se sudilo za ratne zločine nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom u Istočnoj Slavoniji, ali je suđenje suspendovano u aprilu 2016. zbog njegove bolesti od koje je u julu i umro.

Pred srpskim pravosuđem 15 osoba je pravosnažno osuđeno na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina na teritoriji Vukovara 1991.

Za 25 godina nadležna hrvatska tužilaštva su pokrenula krivične postupke protiv 1.203 osobe, od kojih je do sada osuđen 181 optuženik, a mnogi postupci još traju, navode u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa.

Na mestu stradanja oko 200 civila i vojnika zarobljenih posle pada Vukovara otvoren je 2006. spomen-dom "Ovčara".

Nastavak na N1 televizija...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta N1 televizija. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta N1 televizija. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.