Izvor: Deutsche Welle, 02.Jul.2015, 07:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nemačka: Nema navale hrvatskih radnika
Državljani Republike Hrvatske od prvog dana jula mogu bez ograničenja da konkurišu za sva radna mesta u Nemačkoj. Promena koja je izazvala veliku buru u Hrvatskoj je u Nemačkoj prošla gotovo nezapaženo.
Pre četiri godine su potpuni pristup nemačkom tržištu rada dobili Poljaci, Česi, Slovenci, a prošle godine Bugari i Rumuni. Posebno su u ovom drugom slučaju nemački tabloidi bili puni napisa o pretećoj „imigraciji u socijalni sistem“ Nemačke. Ta strahovanja su >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << se pokazala neopravdanim jer ni nakon ukidanja ograničenja za državljane Poljske kao ni nakon otvaranja tržišta rada za Bugare i Rumune nije usledio masovni egzodus. Iz ovih zemalja je doduše zabeležen pojačan priliv useljenika ali se po pravilu radilo o dobro obrazovanim stručnjacima koji nisu opterećenje za nemački socijalni sistem.
Tiho u medijima
Možda je to jedan od razloga što je malo koji nemački medij preneo vest da Hrvati od 1. jula takođe mogu ravnopravno da konkurišu na nemačkom tržištu rada. Sa druge strane, u Hrvatskoj je to bila velika vest. No činjenica je da je od samog ulaska u Evropsku uniju nemačko tržište rada bilo samo delimično zatvoreno za hrvatske državljane. Tako su se od samog početka akademski obrazovani građani Hrvatske mogli bez ograničenja da se zapošljavaju na radnim mestima koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi. Tržište rada je već pri ulasku u EU otvoreno za naučnike i sezonske radnike, recimo u ugostiteljstvu ili poljoprivredi. Od početka ove godine njemačko tržište rada je dodatno otvoreno za radnike sa srednjom stručnom spremom.
„S obzirom da je nemačko tržište rad i do sada bilo relativno otvoreno za državljane Republike Hrvatske, ne očekuje se primetno povećanje dolaska hrvatskih radnika“, saopštilo je Savezno ministarstvo rada na upit DW. Ali koliki je taj priliv bio u poslednje dve godine otkako je Hrvatska postala članica Evropske unije? Ako se uporede statistike Saveznog ureda za zapošljavanje koje je DW dobio na uvid, može se govoriti o oko 25.000 hrvatskih državljana koliko ih je od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju doselilo u Nemačku. Oni rade uglavnom u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu i medicinskoj nezi. Savezna vlada očekuje da će u budućnosti, barem u prvom razdoblju, oko 10.000 hrvatskih državljana godišnje dolaziti na rad u Nemačku i to pretežno u istim branšama kao i dosad.
No neki procenjuju da je „prva navala“ već prošla. „Ko je hteo da se zaposli u Nemačkoj, taj je to mogao da učini i u poslednje dve godine, bar što se zakonske regulative tiče“, kaže Mario Šušak iz Hrvatskog privrednog saveza iz Frankfurta. Taj Savez uglavnom primećuje nedovoljnu pripremljenost kad je u pitanju poznavanje nemačkog jezika i nostrifikacija diploma. Iako je i na tom području dosta učinjeno u poslednje vreme, još uvek postoje problemi prilikom priznavanja nekih zanimanja koja su u Hrvatskoj regulisana a u Nemačkoj nisu. Samo je oko 60 zanimanja regulisano dok za ostale treba pokrenuti proces priznavanja. Priznato zanimanje je, kako naglašava Šušak, kasnije važno zbog koeficijenta prema kojem se izračunava iznos penzije.
Šta znači otvaranje tržišta rada objašnjava novinar i stručnjak za Balkan Klaus Daman.
Dolaze i firme
Šušak smatra da je sada mnogo značajnije ukidanje ograničenja za hrvatska preduzeća koja deluju u Nemačkoj, a koje je takođe stupilo na snagu u sredu. Sada je dozvoljen upliv i branšama poput građevinarstva i održavanja objekata. „To će se pozitivno odraziti i na zapošljavanje hrvatskih državljana u firmama koje će pronalaziti poslove u Nemačkoj što će, kako očekujemo, smanjiti negativni efekt odliva kvalifikovane radne snage“, veruje Šušak. Prilikom rasprave u Bundestagu je međutim upozoreno da će se voditi striktna kontrola, posebno da li se hrvatske firme pridržavaju zakona o minimalcu koji od ove godine u Nemačkoj iznosi 8,5 evra po satu. Za neke branše, poput građevinarstva, minimalac je uveden već ranije i iznosi 11,50 evra.
Nemačka vlada nije bez razloga istakla upravo satnicu. Katarina Franković iz projekta Nemačkog saveza sindikata „Mobilnost, ali fer“ (Faire Mobilität) koji savetuje ali i pomaže strane radnike koji se nađu u nevolji, objašnjava da je u od otvaranja nemačkog tržišta rada neisplata zarada glavni razlog dolaska hrvatskih radnika u sindikalno savetovalište. Ona doduše smatra da će navala hrvatskih radnika izostati ali da će sada imati mnogo posla s radnicima koji preko hrvatskih kompanija dolaze u Nemačku na rad. „Slične probleme smo imali i do sada s firmama iz novih članica Evropske unije poput Slovenije pa očekujemo da će tako biti i s firmama iz Hrvatske“, objašnjava Franković.
.jpg)
