Nedeljom tamnog neba protiv svetlosnog zagađenja

Izvor: Blic, 20.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nedeljom tamnog neba protiv svetlosnog zagađenja

Kada je, pre nekoliko godina, tada još gimnazijalka, Dženifer Barlou pokrenula kampanju gašenja svetla tokom samo jedne noći u godini, kako bismo bolje videli nebo, niko nije ni slutio da će njena ideja dobiti globalnu podršku. Akcija gašenja svetla prerasla je u Nedelju tamnog neba, koja se ove godine obeležava od 17. do 24. aprila.

Nekada je mlad mesec predviđao da će noć biti veoma tamna. Sada, međutim, sve jače veštačko svetlo, koje izbija iz gusto naseljenih delova, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << stvara odsjaj, što otežava posmatranje neba. Zbog sve većeg svetlosnog zagađenja dolazi do, kako je astronom Dejv Kroford objasnio za sajt Glasa Amerike, ograničenja rada opservatorija širom sveta.

- Maunt Vilson, gde je otkriveno da se svemir širi,ne može više da vrši takva otkrića. Palomar je teško pogođen. Isto važi za observatorije u Čileu, na Havajima, u Namibijskoj pustinji i mnogim drugim mestima – tvrdi Kroford, koji preko međunarodnog udruženja "Tamno nebo”, nastoji da podstakne svest o tom problemu.

Svetlosno zagađenje, prema njegovom mišljenju, prouzrukuje ulična rasveta, koja svetlost usmerava nadole, što dovodi do rasipanja energije, a samim tim i do zagađenja vazduha proizvodnjom struje, koja je, pak, neophodna za osvetljavanje. Svetlost se dalje rasipa tako što se odbija od čestica prašine i molekula vode u atmosferi, stvarajući pritom odsjaj iznad gradova. U poslednje vreme, ti odsjaji se sve češće pojavljuju i iznad nenaseljenih područja. Svetlije noći mogu, shodno Krofordovom mišljenju, da poremete čak i biološke cikluse.

Mnogi astronomi, podjednako i profesionalci i amateri, podržavaju pravila Nedelje tamnog neba. Među njima je i profesor Denis Erikson, iz Čikaga, koji sebe naziva ”trotoarskim astronomom.", budući da često ume da iznese svoje teleskope na gradske pločnike ne bi li prolaznicima pokazao kosmičko prostranstvo.

- Zapanjujući efekat posmatranja noćnog neba, posebno Mlečnog puta, izaziva žmarce po leđima i podstiče nas da se zapitamo: Čega li ima tamo, ima li još negde života? U gradu je teško videti Mlečni put: Nažalost, većina gradske dece ga nikada i ne vidi – kaže professor Erikson, koji poput Dženifer Barlou, poručuje:

- Gasite svetla. To je najvažnije, jer ako ljudi ne učestvuju u tome ništa se neće promeniti. Treba reći to i drugima. Možda će ih to podstaći da postave bolju rasvetu i budu svesniji svetlosnog zagađenja.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.