Najduži i najtragičniji dan

Izvor: Vostok.rs, 21.Jun.2011, 10:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Najduži i najtragičniji dan

21.06.2011. - Pre 70 godina, u junu 1941. godine, fašistička Nemačka napala je na SSSR

22. juni u Rusiji je Dan sećanja i žalosti: pre 70 godina, u junu 1941. godine, fašistička Nemačka napala je na SSSR. Započeo je Veliki Otadžbinski rat, koji je trajao skoro 4 godine.

U Muzeju političke istorije Rusije u Sankt-Peterburgu sada rade tri izložbe, posvećene 70-godišnjici početka Velikog Otadžbinskog rata. U tom međunarodnom projektu učestvuju, osim ruske >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << strane, beloruski, nemački i poljski muzeji. Centralni deo projekta je izložba Najduži dan 22. juni 1941. godine, govori zamenik direktora za naučni rad Muzeja političke istorije Rusije Jelena Kostjuševa.

To nije samo najduži dan po obdanici. To je najtragičniji dan. On je vezan za tragediju koja je započela u zoru. Neprijatelj je upao na teritoriju naše zemlje. Ogromni gubici su bili upravo tog prvog dana. Čitavi regioni su dospeli u okruženje. Prvi zarobljenici, prvi poginuli, prvi ranjeni. Prva velika bitka Drugog svetskog rata ispod zidina Brestske tvrđave.

Do tog trenutka skoro dve godine vodio se Drugi svetski rat. Fašisti su već razbili Poljsku, zauzeli Dansku i Norvešku, kapitulirala je Belgija, zatim Francuska. Pretnja od upada fašističkih trupa nadvila se nad Engleskom. Do trenutka napada na SSSR fašistička Nemačka je zauzela ili potčinila svom uticaju skoro čitavu Zapadnu Evropu. Na redu je bio SSSR. Ljudi su znali da će rat doći na istočne teritorije. Oni su pisali o tome u pismima. Datum početka rata donosili su obaveštajci. Na izložbama ima i tih pisama i različitih dokumenata tog vremena, svedočanstava dejstava političkog i vojnog rukovodstva zaraćenih strana.

Muzej Berlin-Karhorst predstavio je 24 biografije ljudi za koje je rat postao okretnica u životu: Rusi u Nemačkoj, Nemci u Rusiji, bivši vojnici i generali, funkcioneri nacističke partije i predstavnici sovjetskih specijalnih službi, oficiri, partizani, ratni zarobljenici, medicinske sestre. U Nemačkoj se sada vodi politika prevladavanja fašizma, to je nacionalna ideja zemlje, govori istoričar Jelena Kostjuševa.

Da, rat je velika tragedija i za one koji su napadali, koji su započeli taj rat, i za one koji su objekat napada. Rat je tragedija i nevolja za sve.

Svojetska armija i trupe antifašističke koalicije pobedile su fašističku Nemačku. U maju 1945. godine rat u Evropi je završen. Zatim je usledio Nirnberški proces. General tenkovskih trupa fon Mantejfel, koji se odlikovao surovošću i nečovečnim odnosom prema civilima na okupiranim teritorijama, posle boravka u zarobljeništvu, očigledno, mnogo toga je preosmislio. I evo kakav je zaključak tog učesnika, čak jednog od krivca tragedije: Svet treba da bude zadatak, i ovaj zadatak pojavio se sada pred nama u svoj svojoj veličini. I naš sveti dug prema onima koji su pali u poslednjem svetskom ratu je da se latimo uređenja tog sveta i radimo, radimo, kako sve pouke Drugog svetskog rata ne bi propale uzalud.

Izvor: Golos Rossii, foto: RIA Novosti

Nastavak na Vostok.rs...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

U traganju za potencijalno velikim muzičarem

Izvor: Vostok.rs, 21.Jun.2011

21.06.2011. -..Od 20. juna na 14. Međunarodnom konkursu Čajkovsi u Moskvi i Sankt-Peterburgu započeli su nastupi pijanista, violončelista i violinista, koji su prošli u drugi krug...U svakoj od nominacija žiri je odabrao po 12 izvođača. Oni predstavljaju 17 zemalja. Ako se govori o kvantitativnom...

Nastavak na Vostok.rs...

Budućnost pripada školovanju na daljinu

Izvor: Vostok.rs, 21.Jun.2011

21.06.2011. -..Školovanje na daljinu može postati temelj novog obrazovnog sistema u Rusiji. U ovo su ubeđeni autori projekta KNOWLEDGE STREAM. On je predstavljen na Međunarodnom ekonomskom forumu, koji je održan u Sankt-Peterburgu...Moderno obrazovanje je nezamislivo bez kompjutera i interneta....

Nastavak na Vostok.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.