Izvor: Politika, 30.Sep.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Možete li da zamislite...
Ujedinjene nacije kao ogledalo (ne)realnosti sveta
Od našeg stalnog dopisnika
Njujork, septembra – Nisam mogao ni da zamislim da u Ujedinjenim nacijama postoji tako neuređena prostorija za rad novinara – čudio se pridošli novinar, debitant u palati na Ist Riveru. Kaže da ta mala odaja, sa desetak kompjutera od kojih polovina ne radi, na drugom spratu "globalnog solitera" nije "ni prineti" nekom od pres-centara koje je viđao po zemljama koje donedavno >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << "takoreći nisu ni znale za Internet".
Za tekuće 62. godišnje zasedanje Generalne skupštine, doduše, izdvojena je velika sala za rad predstavnika medija, ali u njoj nisu bili instalirani kompjuteri, tako da su njene usluge mogli da koriste samo reporteri sa sopstvenim laptopovima. Pomenuti, neopremljeni, pridošlica vratio se, stoga, kad se najmanje nadao starim, već gotovo potisnutim izveštačkim alatima kao što su – olovka i beležnica...
I gladac i jadac
UN su ti ogledalo sveta, a svet je "i gladac i jadac" – pokušao je jedan od veterana da smanji zgranutost novajlije. Da "jadac" postoji i kad se ne vidi, uveravalo je i jako obezbeđenje, koje je zgradu svetske organizacije opasalo barikadama a iznutra ojačalo i istreniranim psima, kao da "njuškala" u njoj već nema napretek. Ambijent "kvartnog vanrednog stanja" ublažavala je donekle – ljubaznost njujorških plavaca, u čije je redove nedavno primljena i nova generacija, u kojoj su četvrtinu činili imigranti, među kojima je bilo i došljaka iz Srbije i drugih delova bivše Jugoslavije.
Unutar UN – po salama, hodnicima, kancelarijama i restoranima – vrvelo je od političke elite. Poznati su vam bili, čak, mnogi koje niste upoznali. Ali, dešavalo se i da se varaju oni koji misle da su svima poznati. "Oči sveta", kako se to kaže, bile su u četvrtak uperene ka ministarskom skupu Kontakt grupe za Kosovo. Ispred sale, gde se sastanak održavao, sjatilo se mnoštvo novinara. Lako su prepoznavali Kondolizu Rajs, Sergeja Lavrova i druge spoljne aktere balkanske drame.
Po završetku sednice, pred reporterima se pojavio elegantni mlađi muškarac, počeo da priča i obratio im se sa: "Imate li neko pitanje". Imam ja – uzviknula je jedna koleginica i upitala: "A ko ste Vi?"
Uspela je da iznenadi govornika, koji je očekivao "škakljiva" pitanja, ali nije mogao da zamisli da će mu pristići jedno toliko neugodno da se oseti kao anonimus. Uz smeh prisutnih, prozborio je: "Ja sam Dejvid Miliband, ministar inostranih poslova Velike Britanije". Na toj dužnosti je odnedavno, ali je verovao da s takvom funkcijom automatski dolazi i globalno čuvenje...
Oduzimanje kao uvećanje
Samo dan pred sastanak Kontakt grupe, dogodila se još jedna nepredvidljivost "u vezi s Balkanom". Albanski premijer Sali Beriša je s plenarne govornice sugerisao da zemlja kojoj preti smanjenje zapravo hoće da se poveća. Optužio je Beograd da je odbacio "Ahtisarijev plan", koji predviđa otcepljenje Kosmeta od Srbije, zato što je opsednut "sablastima velike Srbije". Mora biti da je ponekog i zbunio takvom računicom, po kojoj je oduzimanje sabiranje, i da smanjivanje govori o uvećanju.
Delegacija Srbije nije htela da se osvrće na takvu vrstu "magije", već je kritikovala samo suštinu Berišinog govora – podršku nezavisnosti Kosova. "Zagovarajući nezavisnost Kosova i Metohije, pokrajine Republike Srbije, premijer Albanije je otvoreno pozvao na kršenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta članice Ujedinjenih nacija i susedne zemlje... Takav stav je i kršenje osnovnih principa UN i svih njihovih odluka o Kosovu i Metohiji" – istaknuto je u replici koju je pročitao ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić.
U tom protestu Srbije svi državnici se pozivaju da "samo zamisle" kako bi bilo da od suseda njihovih zemalja čuju tako nešto i kakav bi izgledao svet kad bi krenuo primerom albanskog premijera. Samo probajte to da zamislite – često se čulo i od drugih govornika, koji su nastojali da ukažu kako neprijatnosti koje doživljavaju njihove zemlje mogu da zadese i druge, da svaki, pa i naizgled mali "slučaj" može bitno da utiče na takoreći ceo svet.
Balkan je kao UN u malom – ocenio je makedonski diplomata i internacionalni biznismen Srđan Kerim, kad je letos izabran za predsedavajućeg Generalne skupštine. Takoreći na startu u novoj dužnosti, doživeo je delikatan izazov "u vezi" s rečenim. Grčka mu je zvanično zamerila što je, najavljujući govor predsednika svoje države, rekao da se ta država zove Makedonija iako je ona u registru UN zavedena kao Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.
Vaganje pozicija
"Misli globalno a deluj lokalno", načelo je koje, eto, može da dođe u sukob s načelom koje primenjuju pojedine velike sile "misli lokalno a deluj globalno". U širokom međuprostoru između te dve rastegnutosti našli su se mnogi, pri čemu su Hrvatska i Češka postale jedna drugoj – konkurenti.
Obe su kandidati za jedno od 10 mesta nestalnih članova Saveta bezbednosti. Ne pominjući direktno to rivalstvo, češki predsednik Vaclav Klaus je s govornice Generalne skupštine kao kvalitet svoje zemlje istakao i to da je ona učestvovala u raznim mirovnim misijama pa i na Balkanu, kao i da je svoju posvećenost nenasilnom rešavanju sporova pokazala i prilikom mirnog raspada Čehoslovačke 1992. godine.
Tim povodom je, pročulo se, hrvatski predsednik Stjepan Mesić hitno promenio deo svog već sačinjenog govora, kako njegovoj zemlji ne bi bilo uzeto kao mana to što je deo nasilno razbijene SFRJ. U "lobiranju za kandidaturu Hrvatske", kako je naveo, rekao je da "naša dela govore umesto naših reči" pa je u dela ubrojao "uspešnu borbu za nacionalnu samostalnost, uprkos nametnutom ratu, završetak te borbe na miran način, upravo u saradnji sa UN..., građenje dobrih odnosa sa svim susedima, uključujući i one s kojima smo bili u ratu".
Vaganje pozicija sledi. Borba za mir je neprestana ne samo u UN nego i u okolini na Menhetnu. Na raskrsnici Druge avenije i 42. ulice, na nizbrdici ka palati UN, postavljena su dva desetotonca, napunjena peskom, kao barikada. I – kao jedan od odgovora na pitanje: možete li da zamislite da...
Momčilo Pantelić
[objavljeno: 30.09.2007.]










