Izvor: Blic, 10.Jan.2004, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Most razdora
Most razdora
Najava premijera Hrvatske Ive Sanadera da će jedan od prioriteta nove vlade biti izgradnja mosta Klek-Pelješac kako bi se jug Hrvatske, čiji stanovnici (na putu od Dubrovnika do Splita) moraju dva puta da prelaze državnu granicu (područje Neuma, gde BiH ima izlaz na more) 'izvukao iz izolacije', izazvala je oštra reagovanja u državnom vođstvu Bosne i Hercegovine.
Predsedavajući Veća ministara Adnan Terzić ne osporava pravo hrvatskoj vladi da donosi >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << 'odluke koje smatra najboljim za Hrvatsku i njene građane', ali upozorava da 'kategorična najava' o izgradnji mosta između Kleka i Pelješca (da bi se zaobišla teritorija BiH) ne bi smela uticati na rešenje problema luke Ploče, 'jer je evidentno da ta luka ima perspektivnu ekonomsku budućnost samo kao zajednička luka Hrvatske i BiH'.
I drugi političari iz Sarajeva strahuju da bi najava izgradnje mosta do Pelješca mogla biti uvod za potpuno odustajanje Hrvatske od sporazuma o luci Ploče, koji su dve zemlje potpisale pre nekoliko godina, a pod patronatom međunarodne zajednice, odnosno SAD. Taj je sporazum Skupština BiH ratifikovala još 1998. godine, a hrvatski Sabor to nije učinio ni do danas. On je postao veliki kamen spoticanja u odnosima između dve zemlje. Hrvatska je insistirala da se izmeni odredba sporazuma o zajedničkom upravljanju lukom, jer 'narušava hrvatski državni suverenitet', na šta nije pristala bosanska strana. A pošto je sporazum o slobodnom (neometanom) prolazu kroz Neum (teritoriju BiH) vezan uz sporazum o luci Ploče, u vrhovima HDZ-a rodila se ideja o izgradnji mosta kojim bi se zaobišao Neum. Ideju je kasnije podržao i bivši premijer Račan, a sada ju je kao jedan od prioriteta nove vlade najavio Sanader.
Sve analize stručnjaka u protekle četiri godine pokazale su da bi izgradnja mosta od Kleka do Pelješca bila nerentabilna i da bi most koštao koliko i cela deonica autoputa od Ploča do Dubrovnika. Ako se krene u njegovu izgradnju, most bi bio dug 2,5 kilometra, a visok 15 metara iznad nivoa mora. Bio bi na betonskim stubovima koji bi međusobno bili udaljeni po 60 metara. Bila bi to svojevrsna viseća greda. No, pošto na rtu (Pelješca) gde bi bio spojen nema ni prilaza ni odgovarajućeg puta, sve bi to trebalo izgraditi, a onda i još jedan manji most (dug oko kilometar) kod Stona, da bi se nov put (nakon zaobilaženja teritorija BiH) 'vratio' i spojio sa onim starim (magistralom) prema Dubrovniku i dalje prema Crnoj Gori. Putnici koji bi koristili most i put preko Pelješca, da bi zaobišli prelazak državne granice sa BiH, putovali bi znatno duže nego do sada, pa se pretpostavlja da bi nakon nekog vremena opet birali stari kraći put.
Ministar inostranih poslova Hrvatske Miomir Žužul izjavio je da je gradnja mosta Klek-Pelješac unutrašnjopolitičko pitanje Hrvatske, pa je 'neprihvatljivo s bilo kime u svetu razgovarati ima li Hrvatska pravo da sagradi most na svojoj teritoriji'.
'Most Klek-Pelješac prioritet je Hrvatske, a malo koja država će pristati da joj teritorija bude presečena i sa najprijateljskijom državom', rekao je Žužul dodajući da ta činjenica 'ne bi smela da opterećuje bilateralne odnose Hrvatske i BiH'.
Žužul je posebno naglasio da je hrvatski stav prema BiH 'vrlo jasan' i da Hrvatska s njom želi prijateljske odnose.
Hoće li Hrvatska, uprkos upozorenjima o nerentabilnosti i totalnoj promašenosti takvog projekta, od njega odustati ili će krenuti u njegovu realizaciju ostaje da se vidi. Mira Babić-Šuvar
