„Moramo se navići na terorističke pretnje“

Izvor: Deutsche Welle, 04.Mar.2016, 09:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Moramo se navići na terorističke pretnje“

Na čemu je zasnovan uspeh „Islamske države“, koliko su realni novi teroristički napadi u Evropi i kakav je odnos IS prema izbeglicama? O tome za DW govori islamolog Peter Nojman.

Dojče vele: U svojoj knjizi „Novi džihadisti“ upozoravate na širenje panike i antiislamsko raspoloženje u Nemačkoj. Istovremeno, u intervjuima ste više puta ukazali da će „i u Nemačkoj biti izvršeni napadi. >> Pročitaj celu vest na sajtu Deutsche Welle << To zvuči prilično kontradiktorno

Peter Nojman: Moj argument je uvek bio da smo u prošlosti, i u Njemačkoj, i drugim zemljama, stalno naginjali ekstremnim reakcijama. Ako bude izvršen napad, odjednom dođe do panike i sumnja se da se iza svake džamije krije po jedan terorista. Ako se nakon toga dva meseca ništa ne dogodi, to znači da više ne bi trebalo da se brinemo. Danas prema tim pretnjama moramo realno da se odnosimo. One postoje i sigurno je da će biti još napada. Verovatno će u toku ove godine biti izvršeni atentati slični onima u Parizu. Moramo biti realni i pronaći način kako da nakon novih napada ne dođe do panike.

Da li to znači da u buduće moramo da se naviknemo na pretnje?

Da.

Peter Nojman:

Vi verujete da je danas povećana opasnost od desničara koji ne samo da promovišu polarizaciju, već predstavljaju ozbiljnu opasnost za muslimane u Evropi. Zar nije cilj džihadista da napadima doprinesu podeli društva?

To je jedna od posledica. Ne mogu sa sigurnošću da kažem da li je to posebna namera tzv. „Islamske države“ ili je to strategija. Veoma je moguće, ali za neku tezu ja uvek pružam i dokaz. Međutim, još nisam čuo izjavu ili video dokument „Islamske države“ u kojem je precizno definisan taj cilj. Ali, za IS, kao nekada za Al-Kaidu, cilj je da muslimane dovedu u situaciju da se zapitaju: da li sam za islam kakvog predstavlja IS ili sam za neprijatelje islama?

U svojoj knjizi tvrdite da je uspeh IS zasnovan na ekspanziji. To označavate kao pljačkaška ekonomija“. Nedavno su mediji objavili da je IS prepolovio mesečna primanja svojih boraca. Da li smo svedoci postepenog ekonomskog bankrota projekta zvanog „kalifat“.

To se bazira na dokumentima od kojih je jedan i mog kolege Ajmena al Tamimija. Oni ukazuju na to da je u unutar ključnih područja pod kontrolom IS u Siriji i Iraku zavladala ekonomska kriza. Plate IS boraca su smanjene, što je najznačajniji pokazatelj krize jer borci spadaju u društvenu elitu „Islamske države“. Druga stvar je da više ne postoji odgovarajuća medicinska nega, nema lekara. Osim toga, troškove za udžbenike u školama na područjima koja kontroliše IS, roditelji moraju sami da snose. To ranije nije bio slučaj. Moj argument o „pljačkaškoj ekonomiji“ znači da „Islamska država“ mora stalno vojno da se širi kako bi održala u životu ekonomski život u ključnim područjima IS. Tu povlačim paralelu sa nacističkom Nemačkom. Ni tada privreda bez vojne ekspanzije nije bila održiva i stalno je zavisila od osvajanja novih područja koja su morala da budu pljačkana. Slično je i kada se radi o „Islamskoj državi“.

Samoubilački napadi su najradikalniji oblik terorizma. Prvi su počeli da ih koriste Japanci kao kamikaze tokom Drugog svetskog rata. Za sve njih potrebna je dobra psihološka priprema. (22.02.2016)

Izveštaj Minhenske konferencije o bezbednosti koja se ove godine održava od 12. do 14. februara, svodi negativan bilans za proteklu godinu. Ne izgleda bolje ni kada se pogleda unapred, u ono što čeka u tekućoj godini. (30.01.2016)

Reporteri nemačkog dnevnog lista „Velt“ posetili su seoce Ošve u BiH. To mesto važi za okupljalište salafista i regrutni centar „Islamske države“. U selu su pre rata živeli Srbi, a nakon rata ih se vratilo tek nekoliko. (28.01.2016)

Posle napada na tržni centar u Džakarti koji su, kako javlja policija, izveli pripadnici terorističke organizacije IS, komentatori u štampi na nemačkom govornom području procenjuju trenutnu snagu te organizacije. (15.01.2016)

U svojoj knjizi ukazujete na to da većina boraca služi IS iz „pragmatičnih razloga“. Mnogi slede „versku agendu“, druge grupe nazivate „oportunistima“. Većina lokalnih boraca nema ideološke ciljeve, oni su više tu zbog redovne plate i besplatnog stanovanja. Da li je slika o „Božijim ratnicima“ IS plod karikiranja ili pogrešnog predstavljanja?

Ne smemo da polazimo od toga da su svi koji su uključeni u rat u Siriji i Iraku, sto odsto uvereni ideološki borci. Mnogi to rade jer su im obećane određene privilegije. Još jedan od razloga za uspeh „Islamske države“ u Iraku i Siriji jeste verski sukob u tim zemljama. IS se veoma pametno uključila u taj sukob. Ona je najmoćnija grupa koja se bori protiv iračke vlade premijera Nurija al-Malikija i tutorstva manjina u Siriji. To je takođe jedan od razloga za popularnost IS.

Većina izbeglica u svetu je iz Sirije i Iraka. IS takoreći tera muslimane ka „nevernicima“. Da li to ideološki škodi „Islamskoj državi“?

Muslimani ne beže samo sa teritorija koje su pod kontrolom IS. Međutim, „Islamska država“ je u video-porukama, čak u fetvama, jasno poručila da je „veliki greh“ ako se napusti „Islamska država“ i pobegne u Evropu. Prema shvatanju IS, verska je obaveza da se ostane u „Islamskoj državi“ jer se, navodno, ni na jednom drugom mestu ne nudi tako savršeno društvo. „Islamska država“ ne želi da izgubi stanovništvo u svojim područjima – iz ideoloških i ekonomskih razloga. U poslednje dve godine svedoci smo da su mnogi umereni i obrazovani ljudi napustili područje pod kontrolom IS. Zbog toga tamo više nema lekara niti inženjera. Više ne rade ni naftna postrojenja jer nema ljudi koji mogu da ih opslužuju. To „Islamsku državu“ stavlja pred ogromne probleme.

Politikolog i novinar Peter Nojman je od 2008. godine direktor Međunarodnog centra za istraživanje radikalizacije na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Nastavak na Deutsche Welle...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Deutsche Welle. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Deutsche Welle. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.