Mećave koče rast privrede u Nemačkoj

Izvor: Blic, 13.Feb.2010, 01:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mećave koče rast privrede u Nemačkoj

Nemačka privreda stagnirala je u poslednjem tromesečju prošle godine, nakon dva vezana kvartala kada je najveća ekonomija EU beležila rast i zajedno sa francuskom privredom se izvukla iz letošnje recesije. Rajner Briderle, nemački ministar ekonomije, smatra da su razlog za zastoj nepovoljni vremenski uslovi ove zime i procenjuje da nemački BDP ni u prvom kvartalu ove godine neće ići značajno iznad nule.

Rajner Briderle

Nemačka je od početka godine provela >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << neuobičajeno dug period pod snegom i ledom, što je omelo radove u građevinarstvu, a nanelo je štetu i drugim privrednim granama. Briderle veruje da su vladine podsticajne mere fiskalne politike predstavljale pravi korak za suočavanje sa slabijim ekonomskim rezultatima u zimskom periodu godine, kao i da su ove mere bile neophodne i ispravne. Pojedini analitičari su dovodili u pitanje plan ekonomskog oporavka vlade u Berlinu koja je za 2010. u Nemačkoj predvidela privredni rast od 1,4 odsto. Međutim, na finansijskim tržištima i dalje vlada vera u jačanje nemačke privrede.

"Lokomotiva privrednog rasta evrozone napravila je pauzu u četvrtom kvartalu, ali uskoro bi trebalo opet da se zahukta. Današnje cifre, međutim, predstavljaju dobar podsetnik da oporavak može biti ne samo neravnomeran već i hirovit", kaže Karsten Brzecki, ekonomista ING banke.

Oporavak nemačke ekonomije je u četvrtom kvartalu prošle godine izgubio zalet, s obzirom na to da BDP nije uspeo da zabeleži rast u odnosu na prethodno tromesečje, dok je francuska ekonomija ojačala i njen BDP je povećan 0,6 odsto. Od preostale dve najveće privrede EU, italijanska ekonomija je u četvrtom kvartalu neočekivano zabeležila pad, jer su proizvođači smanjili proizvodnju, ne obazirući se na činjenicu da je zemlja tek izašla iz najgore recesije u proteklih šest decenija. Nakon rasta od 0,6 odsto tokom prethodna tri meseca, BDP u Italiji je opao za 0,2 odsto. Španska privreda, teško pogođena kolapsom nakon buma na tržištu nekretnina, ostala je i na kraju 2009. u recesiji, sa negativnim privrednim rastom od 0,1 odsto.

Nemačka je okovana snegom i ledom, što je omelo radove u građevinarstvu i drugim privrednim granama

Nemačku je juče, pored stagnacije privrede, pogodila i vest o značajnom padu poreskih prihoda države. Ekonomski list "Handelsblat" je izvestio da je Nemačka prikupila 7,8 odsto manje poreza u januaru ove godine u odnosu na isti period 2008.

Slabost nemačke privrede nepovoljno se odražava u istočnoj Evropi, gde su mnoge privrede tesno povezane sa nemačkom industrijom. Ovo je očigledno u Češkoj, gde je u četvrtom kvartalu 2009. očekivan privredni rast od 0,8 odsto, a zabeležen je pad od 0,6 odsto, dok su Rumunija i Mađarska i dalje zaglibljene u recesiji. Taj opšti trend narušava Slovačka, koja je u poslednjem kvartalu prošle godine zabeležila rast od 2,0 odsto, kao i Poljska čija privreda nije ni ulazila u recesiju.

U 16 država EU koje kao platežno sredstvo koriste evro, BDP je u 2009. opao za 4 odsto, a očekivanja da će barem u poslednjem kvartalu biti zabeležen značajniji privredni rast izjalovio se juče nakon što je "Eurostat", statistička agencija EU, saopštila da je ekonomija evrozone porasla za samo 0,1 odsto.

"Mada ne očekujemo da zona evra ponovo zapadne u recesiju, rast BDP od samo 0,1 odsto ističe činjenicu da se ovaj region i dalje suočava s velikim izazovima na ekonomskom i finansijskom planu", kaže Hauard Arčer iz ekonomske organizacije "IHS Global insajt".

Američki dolar je juče na svetskim berzama vredeo prema evru najviše za bazmalo devet meseci, pa je zajednička evropska valuta menjana za 1,3533 dolara. Cene evropskih akcija bile su u silaznoj putanji, pošto su vlasti u Pekingu saopštile da će kineske banke ponovo morati da uvećaju obavezne rezerve. Silazni trend evropskih akcija i istovremeni pad kursa evra podstaknut je i lošijim od očekivanog bilansom privrede zone evra u četvrtom kvartalu minule godine. Dužnički problemi Grčke, kojima se vrlo ozbiljno pozabavio i samit lidera EU u četvrtak, takođe podrivaju tržišne pozicije evra.

Zašto je Nemačka bitna?

- Najveća privreda u Evropi

- Četvrta ekonomija sveta po nominalnom BDP

- Druga zemlja sveta po izvozu, u 2009. dostigao vrednost od 1.170 milijardi dolara

- Od 500 najvećih kompanija na svetu 37 imaju sedište u Nemačkoj

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.