Izvor: Politika, 09.Apr.2014, 23:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

MMF: jača oporavak svetske privrede

Najnovija prognoza institucije Breton Vuds najpozitivnija od izbijanja finansijske krize 2008. godine

Oporavak globalne ekonomije, koji je uhvatio zamah prošle jeseni, sve je snažniji, veći i širi, procenio je Međunarodni monetarni fond u utorak u svom najnovijem polugodišnjem Izveštaju o prognozama razvoja svetske privrede.

Slabe faktori koji su ugrožavali rast, fiskalna strogoća jenjava, dok su investitori manje zabrinuti zbog održivosti dugova, objavio je >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Olivije Blanšar, glavni ekonomista MMF-a, uoči predstojećeg redovnog okupljanja MMF-a i Svetske banke.

Jačanje američke ekonomije daje „snažan impuls rastu globalne privrede”, navodi se u izveštaju, koji predviđa da će SAD ove i sledeće godine ostvariti rast od tri odsto, u odnosu na lanjskih 1,9 odsto.

Najnovija prognoza MMF-a za svetsku privredu u 2014. najpozitivnija je od 2008. godine, prenosi „Fajnenšel tajms” ocenu sa londonske berze.

Uprkos deklarisanom optimizmu, MMF je ipak snizio prognozu rasta globalne ekonomije na 3,6 odsto ove godine (u januaru su očekivali 3,7 odsto). Nedostatak odgovarajućih razvojnih politika, „izuzetno veliki broj tekućih političkih tranzicija širom sveta”, usporavanje niza vodećih ekonomija u usponu i novi geopolitički rizici (prvenstveno kriza u Ukrajini), jesu među ključnim razlozima koji sprečavaju ravnomerni oporavak, smatra MMF.

Osvrćući se na Evropu, MMF je priznao da je potcenio snagu oporavka britanske industrije, te da će Velika Britanija ove godine ostvariti privredni rast od 2,9 odsto, najviši među sedam najjačih ekonomija Zapada. Po prognozama institucije Breton Vuds, privredni rast Francuske iduće godine mogao bi da se približi rastu Nemačke. Francuska privreda mogla bi 2014. da ostvari privredni rast od jedan odsto, a Nemačka 1,7 odsto. Istovremeno, MMF očekuje da će evrozona u 2014. postići privredni rast od 1,2 odsto.

„Iako je evrozona konačno izašla iz recesije, ostvarivši rast od 0,5 odsto u 2013, brojni rizici joj još prete”, navodi MMF, dodajući da su finansijska i dužnička kriza donele visoku nezaposlenost, rast javnog duga i pooštravanje uslova kreditiranja, što su sve problemi s kojima se tek treba izboriti, i pored toga što dosad pokrenute reforme podstiču privredni oporavak.

MMF navodi da je u evrozoni potrebno dodatno popuštanje monetarne politike, uključujući nekonvencionalne mere neophodne da bi se smanjili rizici od usporavanja inflacije i kretanja ka deflaciji.

Predsednik ECB Mario Dragi prošle sedmice se „zahvalio MMF-u na ovakvim savetima”, dodajući da se ne slaže s analizom MMF-a. On je, međutim, rekao da je ECB spremna da reaguje i spreči dalji pad inflacije, koja je u martu iznosila 0,5 odsto.

U međuvremenu, MMF je upozorio da će se usporiti privredni oporavak evropskih zemalja u razvoju, među koje spadaju Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Turska i Srbija. Po oceni vodećeg svetskog institucionalnog zajmodavca, dalja eskalacija ukrajinske krize mogla bi da ugrozi privredu tog dela Evrope, dok su prognozu ekonomskog rasta Rusije već smanjili.

Jedina evropska zemlja u razvoju koja će, kako navodi MMF, ove godine ostati u recesiji, jeste Hrvatska, ali će se njena privreda u narednoj godini vratiti na staze rasta.

----------------------------------------------

Svet mora da se menja

Prema oceni Raghurama Radžana, guvernera Centralne banke Indije i donedavnog glavnog ekonomiste MMF-a, svet neće moći da izbegne „večnu vrtešku kriza” ukoliko se vlade ne dogovore o radikalnom preoblikovanju globalne finansijske arhitekture.

„Ovo preoblikovanje treba da stremi izgradnji zaštitnog zida od ’mentaliteta krda’ kojim se rukovode strani investitori. Isuviše neopravdanog poverenja položeno je u kvantitativno labavljenje (olako štampanje novca) i druge ekstremne monetarne akcije”, smatra Radžan, koji ocenjuje da svet nije naučio lekciju iz kraha hipotekarnog tržišta, prenosi „Tajms ov India”.

T. V.

objavljeno: 10.04.2014.

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.